Hrvoje Zgombić, stručnjak za porezni sustav, čije savjete koristi niz moćnih korporacija u Hrvatskoj – od farmaceuta, osiguravatelja, bankara i naftaša do državnih poduzeća i medijskih kuća – i sam ima politički program koji daruje političkoj areni, uz uvjet da ga se ne mijenja.
Šef Zgombić & Partners Groupa i sam priznaje da se mnogima može činiti da je "ovaj politički program naivan, romantičan ili neprovediv; drugi bi pak mogli reći da štiti kapital, a ne građane", no uvjerava sve zainteresirane da su njegove namjere poštene te da on vjeruje da je provediv.
Ljubav & politika
U Općim okvirima tako stoji obećanje da će se kandidat koji se bude ravnao po njegovom programu birati samo na jedan mandat – do 2015. godine.
"Nikad si neću dopustiti da ljubim vlast, a budem li ipak, otići ću onog jutra kad ta ljubav nadvlada ljubav prema građanima i vlastitom narodu!", stoji dalje.
Obećava i da će internet biti dostupan svima, i to besplatno! Nadalje, u pravnim osnovama navodi da će "novčane kazne, prekršaje i zdravstvene usluge građani plaćati prema imovinskom cenzusu kućanstva".
Imovina na Silvestrovo
"Neće biti tolerancije za opći i organizirani kriminal, prodaju droga, kupnju seksualnih usluga i navijačke nerede, ali će se snažno raditi na prevenciji tih društveno neprihvatljivih ponašanja", piše u programu.
Ako je za proizvodnju jednog para cipela potrebna jednaka količina rada i kapitala, a rad u Hrvatskoj skuplji je od onog u drugim zemljama, hrvatski proizvođač će propasti, a njegovi radnici bit će nezaposleni jer je cijena koštanja proizvodnje tih cipela veća od one koju ima inozemna konkurencija. Obećava da Ustavni sud neće biti politička ustanova, zatim jasne porezne propise, ali i drakonske kazne za neplaćanje poreza s rokom zastare od deset godina. Svako bi kućanstvo moralo do zadnjeg dana u godini predati podatke o imovini, a ako imovina pojedinca premašuje milijun eura, potrebna bi bila i izjava o izvoru financiranja.
'Neću poprijeko gledati na one koji puno zarađuju ili puno imaju'
U gospodarskom dijelu dolazimo do onog što se da protumačiti kao rad u interesu kapitala.
"Neću se zauzimati za ekonomsku jednakost građana. Obično se ekonomsku nejednakost nastoji smanjiti progresivnim oporezivanjem. Protiv sam takvog oporezivanja jer: (a) guši razlike u pozitivnim sposobnostima među ljudima, i (b) nema dokaza da progresivni porez, preko sustava prevaljivanja, ne završava kao teret svih, tj. prevaljiv je na jednaki način kao i svaki drugi porez. Neću poprijeko gledati na one koji puno zarađuju ili puno imaju, ali ću se svim svojim silama zauzimati da oni siromašniji imaju dva, pet ili 10 puta više", navodi Zgombić.
"Što slabo plaćenom radniku vrijedi ako bogati osiromaše, a on i dalje bude slabo plaćen? Zar je to pravda? Ne bi li on bio sretan da ima pet puta više novca (u realnim terminima), pa makar bogati imao 100 puta više?", pojašnjava. Bez kazni i prijetnji će poticati da bogataši svoju imovinu iskoriste u korist društva!
Ukidanje minimalne plaće
"Špekulativni poslovi neće biti dopušteni ili će biti visoko oporezovani", nastavlja. "Neće biti razlike između prava domaćih i stranih ulagača... Bit će jednako teško (ili lako) otpuštati kao i zapošljavati. Između toga dvoga neće biti razlike. Neće se propisivati zajamčene minimalne plaće", nadalje piše.
To tumači tezom da je rad u Hrvatskoj skuplji od onog u drugim zemljama, pa će hrvatski proizvođač propasti, a njegovi radnici bit će nezaposleni, jer je cijena koštanja proizvodnje tih cipela veća od one koju ima inozemna konkurencija.
Donio bi i zakon o obveznoj izmjeni kolektivnih ugovora, no ne navodi kakvoj izmjeni.
Novinarima i lokalnim 'vladama' imunitet
Neću se zauzimati za ekonomsku jednakost građanaDecentralizirao bi Hrvatsku i dopustio četirima najvećim regijama da imaju svoje "sabore" i "vlade", čiji bi članovi imali imunitet za slobodu govora (imunitet bi imali i novinari koji bi izvještavali o zaštićenima imunitetom!). Dopustio bi im da kroje vlastite porezne propise, a decentralizirali bi se i prihodi. Garantira veću otvorenost središnje vlasti, koja bi jedino odluke koje se tiču nacionalne sigurnosti donosila na zatvorenim sjednicama.
Što se tiče državnih financija, rashodi države bi se do 2015. popeli na gotovo 137 milijardi kuna, ali prihodi bi trebali biti oko 140 milijardi kuna, jer bi BDP rastao na investicijama u privatnom sektoru i nastavku investicija od strane države.
Otpuštanje 36.000 državnih službenika i 15 posto iz državnih poduzeća
Već u 2012. godini pripremio bi i proveo otpuštanje viška zaposlenih u državnom sektoru za 15 posto, a otpremnine za 36.000 ljudi bi se financirale pozajmicom od Svjetske banke. Jednako toliko otpuštanja bi bilo i u državnim poduzećima, ali trošak bi snosila poduzeća.
Zbog toga predviđa rast nezaposlenosti s oko 16 posto u 2011. na 18-ak posto u 2012., nakon čega bi nezaposlenost strmoglavo počela padati na do samo 8 posto u 2015. godini.
Smanjenje mirovina, povećanje PDV-a
Predlaže i smanjenje mirovina viših od 3.000 kuna, privremeno povećanje stope PDV-a na 26 posto sredinom 2012. na najviše 12 mjeseci zbog smanjenja deficita. Rashodi za kamate u 2013. godini rastu zbog nominalnog rasta javnog duga, navodi, ali povećavaju se izdaci za ceste, željeznice i znanost, s naglaskom na tehnološki usmjereno visoko obrazovanje.
