Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u srijedu je poručio da ne vidi razlog zašto bi podnio ostavku zbog lošeg rezultata HDZ-a na europarlamentarnim izborima, za što se krivi i tajming referendumske inicijative "67 je previše".
"Ono što svakako treba istaknuti - 67 godina uvela je SDP-ova vlada. Tada sindikati nisu radili referendum, nisu prosvjedovali, a isto tako, sam tajming referenduma koji je ušao usred kampanje za europske izbore dovoljno govori za sebe", poručio je ministar Pavić na predstavljanju poziva Europskog socijalnog fonda (ESF) za dostavu projektnih prijedloga "Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika – faza I".
Kada je Vlada radila mirovinsku reformu, dodao je Pavić, razgovarala je sa sindikatima i popustila te je odlazak u mirovinu sa 67 godina pomaknula s 2031. na 2033. godinu.
"Nakon što sindikati predaju prikupljene potpise, na Saboru su odluke i postupci. Ono što smo od početka govorili je da ne podcjenjujemo same sindikate, a osobno apsolutno ne vidim razlog da bih podnio ostavku", izjavio je Pavić.
Rast broja zaposlenih
Na pitanje na kakvim projektima radi njegovo ministarstvo kako bi hrvatsko gospodarstvo i dalje raslo i postiglo još bolji rezultat, Pavić je odgovorio da ministarstvo pridonosi rastom broja zaposlenih.
S tim u vezi, istaknuo je da je u Hrvatskoj 96 tisuća više zaposlenih nego prije tri godine, da su zbog ESF-a uložili više od četiri i pol milijarde kuna u prve dvije godine te da ove godine imaju više od dvije milijarde kuna za zapošljavanje.
Također, kao temu za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, Pavić je spomenuo cjeloživotno obrazovanje. Objasnio je kako je "ideja da milijarde kuna, koje imaju za rješavanje problema nezaposlenosti, od 2021. ulože i u zaposlene, tako da se Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) počne baviti i zaposlenima i njihovom edukacijom".
O projektu "Zaželi"
Na novinarsku konstataciju da po nekim informacijama postoje komplikacije u provedbi projekta "Zaželi" - projektu zapošljavanja 7000 žena u ruralnom području vrijednog milijardu kuna, odnosno da kasne plaće i nadoplata troškova za više mjeseci, ministar Pavić odgovorio je da je taj projekt jedan od glavnih projekata resornog ministarstava.
Istaknuo je kako je Ministarstvo detektiralo nekoliko udruga gdje je postojao problem s isplatom plaća. Izvijestio je da je osobno nazvao četiri udruge i da su za te četiri udruge uspjeli izvršiti isplate, kao i da je napravljen akcijski plan kako bi se osiguralo kontinuirano praćenje korisnika.
Pavić je objasnio da se, po potpisivanju ugovora, isplaćuje više od 40 posto sredstava kako bi se osigurao neometani tijek novca i da se mogu isplatiti plaće, te da se ostatak isplaćuje u kvartalnim iznosima, nakon što obrade zahitjeve za nadoknadu sredstava.
100 milijuna kuna za poduzetnike
"Društveno poduzetništvo je puno širi i jači pojam od samo društveno odgovornog poslovanja. To je kapitalizam s ljudskim licem, to su socijalne usluge, projekti koji se bave ekologijom. To su oni poduzetnici koji većinu svoga profita ulažu u neke društvene promjene, poput zapošljavanja osoba s invaliditetom, različitih socijalnih usluga i ekoloških proizvoda", istaknuo je ministar Pavić.
Predstavljeni natječaj za društveno poduzetništvo u vrijednosti je od 100 milijuna kuna, financira ga ESF te je nastavak provedbe pilot faze od deset milijuna kuna započete 2016. kojima je financirano 18 projekata iz društvenog poduzetništva.
"Ovdje nismo isključivo s onom namjerom s kojom se ulazi u segment poduzetništva, da bismo zaradili za sebe, ovdje zarađujemo za one koji za sebe zaraditi jednostavno ne mogu", istaknuo je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.
Suradnja s Ministarstvom gospodarstva
Ocijenio je da je ovaj projekt primjer dobre međuresorne suradnje dvaju ministarstva, istaknuvši da tim projektom u poduzetništvo vraćaju one koji su na neki način ispali s tržišta rada te se osigurava njihov povratak na tržište rada.
Ministar Horvat najavio je i povećanje novčanih sredstava za postojeći sustav naukovanja. Tako će u sljedećoj školskoj godini za stipendijske ugovore u deficitarnim strukovnim zanimanjima osigurati 250 milijuna kuna, time će se stipendija dići s devet na 18 tisuća kuna, a za poduzetnike koji se žele uključiti u stvaranje kvalitetne radne snage, osigurat će potporu maksimalnog iznosa od 500 tisuća kuna.
"Međuresorna suradnja mora se dogoditi. Hrvatska više ne smije ući u eksperimentalnu fazu. Treba preuzimati ona dobra ili najbolja rješenja nama susjednih zemalja i to raditi puno brže da bismo i na ljestvicama konkurentnosti i u svim drugim mjerilima konačno zaustavili negativni trend i polako se počeli penjati", zaključio je Horvat.
