Kava 4, koktel 12, pizza 18, a tuna odrezak 50 eura. Cijene na Jadranu su sumanute, ali čak i neovisno o njima, plaćamo najskuplja jaja u Europi, pasta za zube skuplja je 200 posto nego lani, a krumpir je skuplji 50 posto. Zna se i tko je na tome profitirao.
"Cijene su ludilo, preskupe! Otišle su u nebo", kaže Zagrepčanin Damir za RTL Direkt.
"Mi imamo svoj vrt i onda smo bez brige! A oni koji nemaju svoj vrt, e njima se ne piše dobro", kaže Vera iz Zagreba dok je njezina sugrađanka Zlata u šoku od skupoće. "Nemojte to pitati! Zvat ćete mi hitnu!", kaže Zlata.
Već sam pogled na cijene izaziva mučninu. Krumpir je u godini dana poskupio 45 posto, jaja 44 posto, šećer 37, sladoled 30, a kruh 19 posto.
Marže u Hrvatskoj više nego u Europi
Poskupljenje hrane djelomično se može objasniti općom inflacijom. Prošlog mjeseca iznosila je 7,3 posto. Međutim, problem su i marže trgovaca.
"Dokazano je da su trgovačke marže više u Hrvatskoj nego što je zapravo na razini EU-a i to je isto jedan od razloga zašto građani u Hrvatskoj plaćaju više cijene", kaže ekonomist Petar Vušković.
Baviti se trgovinom u Hrvatskoj unosan je biznis. Ukupna neto dobit trgovaca prošle je godine porasla za čak 25 posto i iznosila ukupno 13,7 milijardi kuna.
Konzumu je prošle godine dobit porasla za čak 252 posto. Kauflandu za 101 posto. KTC-u je skočila za sedam, a Lidlu za jedan posto. Tommy je poslovao slično kao i godinu prije, dok je Plodinama dobit pala za sedam posto. Na začelju je Spar koji je godinu završio s gubitkom od 855 tisuća eura.
Trgovci se brane da su glavni generatori poskupljenja rast plaća i nabavnih cijena, ali Europska komisija upozorava na previsoke marže koje se u nekim lancima penju do čak i 50 posto.
Turizam dodatno potiče inflaciju
"U tom jednom lancu proizvođač, trgovac, građanin – čini se da najviše profitiraju trgovci, to je rezime", kaže ekonomist Vušković.
Jedan od uzroka inflacije je i turizam koji ne pomaže tome da se cijene smanje.
"Ove godine čini se značajno s obzirom na to da su cijene u restoranima značajno porasle i već postaje luksuz ići u restorane. Mnogi strani turisti su se orijentirali na kupnju u trgovačkim centrima i to svakako radi pritisak na potražnju", ističe porezni stručnjak Vlado Brkanić.
Veliki trgovački lanci jako dobro stoje, ali mali trgovci i proizvođači nisu te sreće. Na većini zagrebačkih tržnica štandovi zjape prazni.
Skupo i na placu
Gospođa Renata desetljećima prodaje domaća jaja i sir. Zna da je njena domaća hrana mnogima preskupa, ali zbog cijena najamnine, transporta i ostalih davanja jeftinije ne može prodavati.
"Mislim da je preskupa. Je preskupa. Zato ljudi odlaze u centre. Ali mi koji smo proizvođači od polja do stola ne možemo, jednostavno ne možemo jeftinije. Ne možemo se pokriti zbog goriva, zbog proizvodnje", objašnjava Renata.
Srećom, ima načina da se prođe jeftinije. Neki na tržnice idu pred kraj radnog vremena kada se voće i druga lako kvarljiva roba prodaje u pola cijene. Na zagrebačkom Dolcu se tako kilogram nektarina ili limuna može pronaći za 1,5 euro.
Na ovakve i slične načine preživljava većina.
