Pitanje epidemije je sa zdravstva prešlo na teren politike i geopolitike. Gost RTL Direkt-a bio je prof. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern, koji razgovarao sa Zoranom Šprajcom o okolnostima koje su dovele do nedostatka cjepiva protiv koronavirusa u pojedinim zemljama. Prvo je komentirao koliko ovo sve što se događa s cjepivom ima veze s jednim od prioriteta novog američkog predsjednika Joea Bidena.
"Ne bih rekao da je on izravno kriv za to, on je najavio da će promijeniti politiku. SAD je formirao poseban tim za distribuciju cjepiva, gdje je stanje izuzetno teško i oni su odredili da ono što je proizvedeno na njihovom teritoriju mogu dobro platiti i zadržati i to će napraviti. Cijela pandemija je razvila jedan nacionalizam: prvo ću sebi, a onda ćemo vijedti hoće li ostati za druge. Naravno da će bogate zemlje zauzeti što veći broj doza, da će ostati malo", rekao je Cvrtila.
Gnjev prema farmaceutskim kompanijama
Komentirao je i hoće li to biti test kušnje nove ljubavi između EU i Amerike. "Vjerojatno će se to zadržati iza zatvorenih vrata, neće se javno govoriti o tome. Vidimo da je sada EU dosta svoj gnjev usmjerila prema farmaceutskim kompanijama jer one su na određeni način prevarile jer EU je uložila jako puno novaca unaprijed u neke kompanije, pogotovo u AstraZanecu, i očekivala, možda malo naivno, da će ona odgovoriti kako je bilo dogovoreno i sada to pokušavaju popraviti", izjacio je rektor Verna.
EU je uložila novce a kod nas se to rasteže. "EU ima dosta stroge standarde za cjepivo. Da nije ovakva situacija, da nije panika, ovov cjepivo bi vjerojatno čekalo odobrenje pet godina, ne samo u EU, nego i u drugim državama. EU ipak poštuje procedure, dok druge države nemaju takve standarde, one su vrlo brzo prihvatile cjepiva i krenule u akciju. Ne treba okrivljavati EU, ona svojim građanima želi dobro i biti sigurna u cjepivo i sad je ispalo malo neugodno za članice EU jer neke očito imaju novaca i veze da dodu do cjepiva, ali se već dogovorilo da idu svi zajedno i računali su da će sve biti u redu po dogovoru s farmaceutskim kompanijama, ali nažalost je došlo vrijeme kada se moć i u ovom području iskazuje", poručio je Cvrtila.
Geopolitička igra
Situacija bi ipak mogla poljuljati povjerenje u Europsku uniju. "To je sad geopolitička igra. Naravno da građani sada očekuju ono što im je obećano i da će cjepivo riješiti sve to skupa. Vjerojatno neće, ali to ću vam reći kroz koji mjesec. U tom smislu sada prostor gdje Europska unija sa svim svojim ugovorima ne može popuniti očekivanja građana, ulaze druge države - Kina i Rusija. Kina na neki način popravlja svoj imidž od države koja je na neki način bila izvorište svega do toga da danas nekim država poklanja cjepivo, i to siromašnijim, manje razvijenim državama, ali to sve skupa stvara na neki način dužničko ropstvo. To je sad geopolitička igra da svijet će biti sasvim drugačiji nego što je bio prije", rekao je Cvrtila.
"Kina je razvila taj svoj put svile i ona sada ima svoju politiku kroz pomoć u zdravstvenim sredstvima i sad je razvila zdravstveni put svile i stvara na taj način utjecaj, to radi i Rusija, i svijet sigurno neće biti isti jer one države koje će imati višu razinu procijepljenosti sigurno će imati bolje uvjete za razvoj ekonomije i to će sigurno utjecati na geopolitiku svijeta nakon pandemije. Kineska ekonomija raste. To isto tako radi Rusija koja nije bezveze svoje cjepivo nazvala Sputnik. Dakle to je poruka da u globalnoj raspodjeli moći možemo participirati s vrlo ozbiljnim stvarima, to sada nije nuklearno oružje nego cjepivo. U tom smislu će sigurno ostvariti razinu moći što nije bilo moguće prije pandemije", zaključio je.
