Prvu presudu nakon 'povijesnog' rješenja Vrhovnog suda u slučaju švicarskog franka od prije 10-ak dana donio je Općinski sud u Đakovu, odnosno njegova ispostava u Našicama i to u korist potrošača, piše u subotu Jutarnji list.
Sud je naložio Zagrebačkoj banci da klijentici isplati 7009 kuna, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, zbog toga što valutnu klauzulu nije ugovorila u skladu sa zakonom. Banka mora platiti i parnični trošak od 6528 kuna.
Nezakonita promjena kamatne stope
Tužiteljica Anica Herman iz Đurđenovca tužila je banku, prvo zbog nezakonite promjene kamatne stope, a potom i zbog ništetne odredbe koja se odnosi na valutnu klauzulu.
Kako je navela u tužbenom zahtjevu, njen suprug je 2006. godine sklopio s bankom kredit za kupnju motornog vozila u iznosu od 11.257 švicarskih franaka. Pritom se pozivala na prošlogodišnju pravomoćnu presudu Visokog trgovačkog suda o povredi kolektivnih interesa prava potrošača korisnika kredita. U njoj se navodi da banke nisu u cijelosti informirale potrošače o rizicima valutne klauzule, odnosno "o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti" te da su "jednostrano mijenjale promjenjive kamate stope", odnosno da se nije pojedinačno pregovaralo.
Većina presuda, piše Jutarnji list, dosad odnosila se na promjenu kamatne stope pa se može reći da je ovo jedna od prvih koje se odnose na valutnu klauzulu. No, na presudu Visokog trgovačkog suda iz lipnja lani, koja se odnosi na valutnu klauzulu, banke su podnijele žalbu i postoji mogućnost da bude preinačena. Stoga je još uvijek mali broj tužbi zbog nezakonito ugovorene valutne klauzule.
Zaštita potrošača
Iako pravnici na različite načine iščitavaju posljednje rješenje Vrhovnog suda, a to znači da bi niži sudovi mogli i dalje suditi različito u istim i sličnim slučajevima, mogu se čuti i informacije da je ono ohrabrilo suce u smjeru zaštite prava potrošača i da su počeli ubrzano pisati presude, navodi dnevnik.
Općinski sud u Đakovu zauzeo je stav je da je zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan. Dodaje da je ugovorna odredba kojom se glavnica veže za CHF prosječnom potrošaču “nerazumljiva i nepoštena pa prema tome ništetna, jer su banke prije i u vrijeme zaključivanja ugovora propustile informirati potrošače o nekoliko činjenica i to o općem riziku vezanom uz svaku valutnu klauzulu". Na ovu presudu, za očekivati je, banka će se žaliti, piše Jutarnji list.
