Dvadeset godina nakon oružane agresije Srbije na Hrvatsku, u kojoj je poginulo više od 21.000 ljudi, i 16 godina od podnošenja hrvatske tužbe najviši UN-ov sud će odlučiti je li prekršena Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948.
Službeni Zagreb vjeruje da je sudu u Den Haagu iznio dovoljno dokaza za osudu Srbije za genocid nad Hrvatima od 1991. do 1995.
Beograd, s druge strane pak tvrdi da je dokazao odgovornost Hrvatske za genocid nad Srbima u Oluji u ljeto 1995.
Genocid dokazan, ali srbijansko vodstvo nije odgovorno
Podsjetimo, u sličnom postupku koji je odlučivao o tužbi BiH protiv Srbije, ICJ je 2007. presudio da se u Srebrenici dogodio genocid nad Bošnjacima, ali da za njega nije odgovorno tadašnje srbijansko vodstvo.
Govoreći za HRT profesor Branko Caratan rekao je kako ova sudska presuda, kakva god bila, ne može biti povijesna ocjena. ''Povijesna ocjena onoga što se događalo na ovim prostorima već je davno donesena i u javnosti postoji'', naglasio je. I upravo zbog toga vjeruje da neće puno utjecati na međuodnose Hrvatske i Srbije. ''Eventualno će kratko utjecati, jer dugoročno gledano postoji interes za suradnju i politički i ekonomski s obje strane'', mišljenja je Caratan.
I profesor Vlatko Cvrtila ne vjeruje da će presuda utjecati na promjenu odnosa. ''U Srbiji nikad nije postojala niti postoji konstruktivna politika koja bi realno sagledala što se događalo posljednjih 25 godina i na taj način utjecala na poboljšanje odnosa''. On očekuje da će biti teških verbalnih ispada ali nužno neće ni poboljšati ili pogoršati odnose.
Tko je veći zločinac?
Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić ocijenio je u nedjelju da će presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ) po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid označiti kraj procesa koji traje već 15-20 godina i biti prilika da dvije zemlje ostave iza sebe probleme iz prošlosti i okrenu se budućnosti.
Ta presuda će, po Dačićevu uvjerenju, biti i "stavljanje točke na potrebu da se i jedni i drugi pred nekim trećim sporimo tko je veći zločinac".
Komentirajući sutrašnju odluku u slučaju međusobnih tužbi Srbije i Hrvatske za genocid, Vesna Škare Ožbolt je za N1 kazala:
"To je povijesna odluka, drugi put Haag odlučuje o genocidu. Bez obzira na ishod, ovo je važan politički, povijesni i moralni događaj. Dvaput je Srbija bila predmet razmatranja Međunarodnog suda pravde. Mislim da je naš tim izvrsno odradio posao i kvalitetno su prikazali cijelo stanje stvari", kazala je Škare Ožbolt.
Protutužba ima mnogo manje šanse za uspjeh
Komentirajući protutužbu Srbije, kaže da je ICTY svojim odlukama dokazao da nije bilo genocida od strane Hrvatske te da smatra da ta protutužba ima mnogo manje šanse za uspjeh. Na upit kakve bi pravne posljedice imala predsjednica, Škare Ožbolt kaže:
"Srbija bi morala platiti ratnu odštetu, dati podatke o nestalima koji još nisu pronađeni. Nastavit će se tražiti nestali i reprekusije su velike u slučaju da Srbija bude optužena. Strašno je što je Srbija dvaput bila predmet istrage na ICTY-u zbog genocida", objašnjava. Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida, koju je 1948. donijela Opća skupština UN-a, definira genocid kao djela počinjena ''s namjerom uništenja, u cijelosti ili djelomično, neke nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine''.
Članovi hrvatskog pravnog tima kao 'sinonim genocida' istaknuli su hrvatska sela Škabrnju i Saborsko koja su 'izbrisana s lica zemlje' te uništeni Vukovar i Ovčaru na kojoj je nad oko 200 hrvatskih branitelja i civila počinjen jedan od najgorih zločina nakon Drugog svjetskog rata.
'Sud će odbaciti hrvatsku tužbu i srpsku protutužbu'
Tibor Varadi, profesor međunarodnog prava, smatra da će ICJ odbiti hrvatsku tužbu i srpsku protutužbu.
''Ne zato što nije bilo zločina, već zbog toga što je sud u Haagu u ovom sporu nadležan samo za djelo genocida. A to je izuzetno visok prag koji djela, zbog kojih su tužbe podnijete, nisu dostigla. Mada mi je izgledno i moguće da u obrazloženju presude budu navedena djela koja su za osudu ali koja ne dostižu strahoviti prag genocida, pa ne mogu biti baza sudske odluke.''
Nakon osam mjeseci vijećanja 17 sudaca donijeti će odluku, bila ona povijesna ili ne, koja će u budućnosti ipak imati veliki utjecaj na odnose Hrvatske i Srbije.
Treba reći kako sud od svog osnutka 1945. za genocid nije osudio nijednu državu.
