Odlukom zagrebačkih vlasti da ukinu naknadu od 4850 kuna neto, koju je 5800 roditelja odgojitelja troje i više djece primalo do 15.-e godine života najmlađeg djeteta, te drastično srežu naknade za rođenje trećeg djeteta očito će se baviti Ustavni sud, piše u utorak Večernji list.
Oporba kao i demografi slažu se da je riječ o antidemografskim mjerama.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec ukidanje mjere roditelj opravdava time da mjera nije polučila demografski učinak, a velik je trošak za proračun, te da žene isključuje s tržišta rada i djecu iz vrtića. Prema sadašnjem prijedlogu, oko 3000 roditelja bit će poslano na burzu rada u svibnju 2022., a ostali će imati pravo na naknadu od 1000 kuna do djetetove sedme godine.
Prijedlog je i da naknada za svako rođeno dijete bude 2500 kuna obrazlaže time da ne žele da jedna obitelj bude vrednija od druge. A standard u EU-u je da materijalna davanja za djecu i porezne olakšice rastu s brojem djece u obitelji.
Ustavnopravni stručnjak doc. dr. sc Mato Palić kaže da je odluka o ukidanju mjere roditelj odgojitelj podzakonski akt te da je u nadležnosti Grada Zagreba i potpada pod Zakon o regionalnoj i područnoj samoupravi. Napominje da Ustav ne predviđa da se podzakonskim aktom može djelovati unatrag, a ukidanje mjere roditelj odgojitelj spada pod tzv. nepravu retroaktivnost kad je nešto započelo u prošlosti i nije završilo.
“O tome je li Grad Zagreb smio retroaktivno ukidati mjeru roditelj odgojitelj i drastično rezati naknadu za rođenje trećeg djeteta, očitovat će se nadležna tijela i Ustavni sud. U praksi Ustavnog suda neki su podzakonski akti ukinuti, a neki nisu. Ono što može biti problematično je zaštita legitimnih očekivanja roditelja, koji su odluku da imaju troje ili više djece donosili u skladu s mjerom roditelj odgojitelj. Ovo ne znači da se ne može zadirati u stečena prava, ali mora se voditi računa, iako je riječ o odluci grada, da je obitelj prema Ustavu pod posebnom zaštitom države. Postavit će se i pitanje razmjernosti jer se naknada za roditelje odgojitelje drastično reže s 4800 kuna na 1000 kuna i na nju sada imaju pravo samo do djetetove sedme godine. Drastično se reže i naknada za rođenje trećeg djeteta, s 54.000 kuna na 2500 kuna, pa bi i to mogao biti problem s ustavnopravnog aspekta. Grad će morati objasniti kako je ustanovljeno da mjera roditelj odgojitelj nema demografskog učinka i da je bilo nužno drastično rezanje naknade za treće dijete”, kaže Palić.
Stjepan Šterc
(Robert Anić/PIXSELL, demograf doc.dr.sc Stjepan Šterc)
Demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc govori da u Zagrebu nisu točno izračunali funkcionalne pokazatelje mjere roditelj odgojitelj jer se ona odnosi na rađanje troje i više djece, a ne na broj rođene prve i druge djece.
“Zahvaljujući ovoj mjeri u Zagrebu je bilo 30 posto više rađanja trećeg djeteta u obitelji, što je pokazatelj da je ona dala rezultate. Apsolutni broj rođene djece bio je manji u 2019. i 2020., ali to je posljedica Covid krize i opće nesigurnosti u društvu, zbog čega je sklopljeno i manje brakova. Ova odluka kao i drastično rezanje naknada za rođenje djece je ideološka diverzija jer udara na najvažniju problematiku Hrvatske negiranjem važnosti djece, žena i roditelja. Kad govore o štednji, nisu istaknuli da ukidanjem ove mjere štede samo tri posto zagrebačkog proračuna, niti su otvorili sve stavke u proračunu i usporedili troškove ove mjere s onima koje neće dirati. Kako misle da će žene s troje ili više djece raditi puno radno vrijeme ako radi drugi roditelj ili ako su samohrane majke, nisu ni pokušali za njih naći rješenje”, kaže Šterc.
