Sve su to pitanja koja se mogu postaviti nakon što se pojavila informacija da hakerski krugovi razmišljaju o mogućnosti novog velikog napada u Hrvatskoj. Napad je, kako se moglo čuti na skupu menadžera sigurnosti 'Hrvatski dani sigurnosti' održanom u Opatiji, planiran za početak studenog. Preciznije, očekuje se da bi hakeri u hrvatske računalne sustave mogli upasti između 1. i 5. idućeg mjeseca. Hoće li se, kao tijekom velikog napada uoči pristupanja Hrvatske EU raditi o 'običnom' DDos (Distributed denial of service) napadu ili je pak u planu nešto ozbiljnije za sada je neizvjesno. Međutim, cyber-stručnjaci došli su do zaključka, utemeljenog među ostalim i na analizama hakerske komunikacije, da bi ovaj napad mogao biti puno organiziraniji od onog s početka ljeta.
Kako smo već izvijestili, hakeri iz Hrvatske, što su se početkom godine na društvenim mrežama prezentirali kao 'Croatian Revolution Hackers' sada su se povezali s 'kolegama' iz BiH ali i Srbije. Tamo je pak, tvrde analitičari, računalno podzemlje izuzetno jako, zbog čega bi novi napad što se očekuje početkom studenog mogao biti složeniji.
Datum napada uklapa se u poziv što su ga je uputila skupina Anonymous. Najavljuju novo veliko okupljanje u Londonu upravo 5. studenog, a svoje pristaše osim na marš 'Vendetta' pozivaju i na hakerske napade na računalne sustave vlada i vladinih institucija.
Iz tog poziva očito se rodila i ideja o moućnosti upada u hrvatski fiskalizacijski sustav. Budući da je nakon posljednjeg napada na Poreznu upravu u lipnju ove godine taj sustav 'zakrpan' možda i nije izvjesno da bi mu hakeri uspjeli ozbiljnije naštetiti, no usporavanje rada cijelog sustava imalo bi za domaće financije jednako pogubne posljedice.
Zavladat će panika a moguće su u izravne štete
''Te prijetnje su realne jer i državne ali i ostale velike tvrtke premalo pažnje ulažu u informacijsku i informatičku sigurnost. Ukoliko se napad na fiskalizacijski sustav doista dogodi to će na neko vrijeme blokirati sve transakcije – i one u velikim lancima i one u malim trgovinama. Zavladat će panika a moguće su u izravne štete za državni proračun. Privatnici će to vrijeme iskoristiti da ne izdaju račune i pitanje je hoće li taj promet kasnije prijaviti'', objašnjava za Novi list stručnjak za informacijsku sigurnost upozoravajući kako su uz direktne financijske štete zbog napada moguće i indirektne štete.
Naime, ukoliko sustav Porezne uprave ne bude funkcionirao neće biti moguće ni izdavanje određenih dokumenata što će, onima kojima će ti dokumenti u tom trenutku biti potrebni, značiti veliki gubitak vremena i ponovno potencijalnu poslovnu štetu.
