U prvih pet mjeseci od donošenja Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, koji je na snagu stupio koncem prosinca, u nadležne urede državne uprave pristiglo je (zaključno s datumom 31. svibnja), ukupno 8490 zahtjeva za status ratnog invalida.

Zahtjevi su, piše Večernji, podneseni po osnovi bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta RH. Ti se zahtjevi obrađuju, a zatim šalju na stručnu procjenu u ovlaštene zdravstvene ustanove.

Tek polovina zahtjeva potkrijepljeno je potrebnom dokumentacijom

Od 8490 zahtjeva, njih je 4239 potkrijepljeno cjelovitom medicinskom dokumentacijom, a to podrazumijeva izvorne dokumente vezane za pojedine bolesti, na temelju kojih se traži ostvarivanje prava. Tu spada i opis ratnog puta, okolnosti stradavanja, sudjelovanje u Domovinskom ratu i slično. Ministarstvo naglašava i kako je broj podnesenih zahtjeva u skladu s njihovim očekivanjima i financijskim projekcijama te da je broj podnesenih zahtjeva u skladu s očekivanjima i zbog toga što hrvatski branitelji iz Domovinskog rata u posljednjih 12 godina nisu mogli podnositi zahtjeve temeljem bolesti, kao i činjenicom da je nakon 1. siječnja 2006. izvan zakonskog roka podneseno oko sedam tisuća zahjeva za utvrđivanje statusa HRVI-ja koji su u upravnom postupku odbijeni jer su podnesen izvan roka.

'To znači da u ukupnom broju podnesenih zahtjeva u određenom broju participiraju i podnositelji zahtjeva iz gore navedene brojčane skupine koji stupanjem na snagu novog Zakona, iznova podnose zahtjeve', navode iz MORH-a.

MORH: Bit će stroža i kompliciranija procedura

Kako MORH planira spriječiti da se ovime okoriste oni koji to nisu zaslužili i koji na to nemaju pravo? Vlada je ovaj put propisala strožu i nešto kompliciraniju proceduru za potencijalne korisnike invalidnina. Oni koji podnesu zahtjev prvo će morati proći stručnu procjenu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, a zatim i pred vijećem vještaka pri Zavodu za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju, posebnoj organizacijskoj jedinici koja će u prvom i drugom stupnju vještačiti kandidate za status HRVI-ja, piše Večernji.

Nakon toga, vijeće viših vještaka napravit će reviziju tog mišljenja, a nakon provođenja postupka revizije predmet će se vraćati na ured državne uprave koji će, ovisno o nalazu i mišljenju, donijeti rješenje o statusu HRVI-ja. Na pitanje jesu li prvi koji su se prijavili uopće pristupili stručnoj procjeni MORH nije precizno odgovorio, no navode kako je 'Ministarstvo u nekoliko navrata izvršilo obilazak svih ureda državne uprave u cilju rješavanja uočenih poteškoća i reguliranja ujednačenosti postupanja, a što će nastaviti i u buduće'.