Saborska zastupnica Ines Strenja Linić, u Saboru je optužila ministra zdravstva Milana Kujundžića za slanje pisma Sudu u Bjelovaru pokušavajući time utjecati na tužbe liječnika zbog neplaćenih prekovremenih sati.
Riječ je o oko 4.000 liječnika koji su pokrenuli sudske tužbe kojima traže da im se isplati razlika plaće zbog pogrešno obračunatih prekovremenih sati. U 400 slučajeva donesene su prvostupanjske presude, sve u korist liječnika, a u 150 i pravomoćne presude po kojima su bolnice dužne liječnicima isplatiti zaostala potraživanja.
Liječnici su od ministarstva zdravstva tražili da uvaži njihove primjedbe na obračun prekovremenih sati, no ministar Kujundžić odgovorio im je da je plaćanje u skladu s kolektivnim ugovorom i da je takav stav nakon razgovora s ministrima rada, uprave i financija te nakon konzultacija s pravnim stručnjakom. Sudske odluke pokazale su suprotno.
'Izvršna vlast vrši pritisak na pravosuđe'
Odvjetnica Sanja Mišević, za Vijesti.hr je kazala kako je Hrvatsko državno odvjetništvo u tom slučaju isto stranka u postupku te da se još uvijek ne zna zbog čega nisu reagirali.
"Ja sam svoj komentar na to iznijela predsjedniku Vrhovnog suda. Kazala sam da to u jednoj demokratskoj državi koja teži vladavini prava nije dopustivo. Izvršna vlast na taj način vrši pritisak na pravosuđe. Jednako kao i on želim vjerovati da to nije bila namjera ministra Kujundžića. Međutim, to što je napravio je nedopustivo u bilo kojoj demokratskoj državi koja se ufa u vladavinu prava", istaknula je Mišević za Vijesti.hr.
To mu nije prvi put
Ovo nije prvi put da ministar Kujundžić pokušava utjecati na sudstvo. Još je prošle godine otvoreno krenuo protiv hrvatskih liječnika i medicinskog osoblja upravo zbog obračuna oko prekovremenih sati. Uputio je i dopis ministru pravosuđa, Draženu Bošnjakoviću 12. prosinca 2017. godine u kojem ga je zatražio da se sam Bošnjaković angažira u ujednačavanje sudske prakse. Telegram je prošle godine objavio kako u tom dopisu piše da "izvršna vlast ima ograničenu mogućnost kontrole sudbene vlasti", a to je naprosto šokantno.
U aktualnom dopisu, napominje odvjetnica Mišević, Kujundžić je "pobrojao sve predmete u Bjelovaru koji se vode zbog prekovremenih sati liječnika, dostavio sudsku praksu samo od tri presude koje su dosuđene protiv liječnika, dok 200 presuda koje su u korist doktora - nije dostavio".
Sanja Mišević, Izvor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Odvjetnica napominje kako je Hrvatsko državno odvjetništvo u tom predmetu stranka u postupku te da ne razumije zbog čega nisu reagirali.
"Ako sam ja bila zgrožena s tim, vjerujem da oni razumiju što to znači. Izvršna vlast na taj način vrši pritisak na pravosuđe", kazala je.
Zgrožena i HLK
Slučaj pritiska na pravosuđe zgrozio i Hrvatsku liječničku komoru.
"Postupak Ministra zdravstva da predsjedniku Općinskog suda u Bjelovaru šalje dopis u kojem ga upozorava na tužbe liječnika zbog neisplaćenih prekovremenih sati te mu daje upute o stavu Vlade o tom problemu i navodi popis svih tužbi liječnika za prekovremene sate, Hrvatska liječnička komora smatra teškim kršenjem temeljnog načela pravne države - odvojenosti sudbene i izvršne vlasti", poručuju iz Komore.
Dodaju i kako ovakvo postupanje ministra smatraju "duboko neprihvatljivim i u cijelosti nedopustivim".
"Komora je čvrstog stava da ovakvi postupci mogu dovesti do gubljenja povjerenja kako liječnika tako i svih građana, u demokratske institucije i u instituciju pravne države u Hrvatskoj, što zasigurno nitko ne želi. Kao i uvijek do sada, tako jasno i u budućem razdoblju Komora neće odustati od zastupanja prava liječnika. A u ovom slučaju očuvanje pravne države je i interes svih liječnika, kao i građana", istaknuo je Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik/v.d. predsjednik HLK-a.
Ministar zdravstva, Milan Kujundžić, 16.138 kuna (oženjen, ima djecu, prebivalište u Zagrebu)
Oko 4.000 liječnika pokrenulo tužbe protiv Ministarstva zdravstva
Iz Komore kažu da je u ovoj neugodnoj situaciji, ohrabrujuće po pravnu državu pismo koje je predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa uputio ministru Kujundžiću nakon njegovog dopisa. U tom pismu Sessa upozorava da "dobri običaji nalažu da izvršna i zakonodavna vlast čuvaju i štite autonomnost i nepristranost sudbene vlasti". U svom pismu predsjednik Vrhovnog suda jasno ukazuje da je odvjetnik Ministarstva zdravstva ministrove argumente trebao dostaviti direktno u sudski spis, a ne ministar pisati upravi Suda, koja ne smije imati nikakve veze sa samim sudskim sporom.
Podsjećamo, pred hrvatskim sudovima je, prema dostupnim procjenama, oko 4.000 liječnika pokrenulo tužbe protiv Ministarstva zdravstva zbog neispravnog obračunavanja prekovremenih sati. Do sada je u oko 400-injak slučajeva donesena prvostupanjska presuda u korist liječnika, a doneseno je i oko 150 pravomoćnih presuda, također u korist liječnika, kojima su im priznata potraživanja, napominju iz Komore.
Poslali smo upit i DORH-u, odgovor ćemo objaviti po primitku.
