U zadnjem izvještaju koji je Komisija objavila s analizom gospodarske situacije u Hrvatskoj je ponovno utvrđeno postojanje makroekonomske neravnoteže, a mjere koje je Hrvatska do sada poduzele imale su samo ograničeni učinak, nisu dovoljno ambiciozne, većina ih je privremena, a veći broj tih mjera znači dodatno povećanje javne potrošnje, piše Jutarnji list.
“Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i specifičan nadzor. Komisija će u svibnju, na osnovi nacionalnog plana reformi i drugih strukturnih reformi koje budu objavljene do tada, donijeti odluku o aktiviranju procedure prekomjernih neravnoteža”, kaže Europska komisija.
Ovakva prijetnja, koja je uz Hrvatsku upućena i Francuskoj, nije nikad bila tako jasna i ona je rezultat analize našeg gospodarstva i poduzetih reformi.
Prekomjerni deficit
U sjedištu Europske komisije objašnjavaju da se ova mjera može izbjeći samo ako Hrvatska do svibnja usvoji mjere koje će Komisija smatrati dovoljnima i ozbiljnim za korekciju prekomjernih neravnoteža.
Na pitanje koje su posljedice ovakve mjere u Komisiji su rekli da bi konačna posljedica mogla biti suspenzija nekih strukturnih fondova, ali put do toga je dosta dalek i Hrvatska još ima dovoljno vremena i prostora da sve to spriječi.
Ipak, s obzirom na to da je u izbornoj godini, u Bruxellesu su svjesni da će zbog toga možda biti teško usvojiti i provesti teške mjere.
Osim što ima prekomjernu makroekonomsku neravnotežu, Hrvatska je i u postupku prekomjernog deficita. Ciljeve koje je Europska unija zacrtala za Hrvatsku, da do kraja 2016. godine smanji deficit ispod tri posto, prema nedavnim prognozama Europske komisije, neće ostvariti.
Mogućnost sankcija
Kako nije članica eurozone, formalno se Hrvatsku ne može kazniti, ali uvijek, kako su upozorili jučer u Europskoj komisiji, postoji mogućnost sankcija, a to bi bilo putem uskraćivanja sredstva iz strukturnih fondova Europske unije. Zato upozoravaju da se, bez obzira na izbornu godinu, ozbiljno shvati teška situaciju u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo.
Najveća zabrinutost u EU oko hrvatskih mjera postoji zbog velikog i brzog rasta javnog duga, a sve to u isto vrijeme nije dovelo do rasta. Jedan od zaključaka dubinske analize hrvatskog gospodarstvu jest da je rast prigušen te da je odgođeno restrukturiranje tvrtki dok je u isto vrijeme tmurna situacija sa zaposlenošću. Hrvatska ima preslabu vanjsku konkurentnost, a izvoz je još uvijek daleko od potencijala.
