„Preko noći mi je dug s 380 tisuća kuna narastao na preko 500 tisuća. Čim su to preuzeli lihvari, bez ikakvog upozorenja. Upisali su se na moju česticu, sad možemo svaki dan očekivati da nam prodaju kuću. Molio sam u banci da mi omoguće plaćanje na rate, nisu htjeli. Samo u komadu, odjednom", rekao je Damir Krčar iz Međimurja za Deutsche Welle.
Prijetnja ovrhom
I kaže da nema nikakvo stambeno rješenje ako ga vjerovnici deložiraju.
On je samo jedan od gotovo 400 tisuća ljudi u RH pod prijetnjom ovrhe računa ili nefinancijske imovine. Nakon isteka moratorija na tu vrstu naplate, uvedenog proljetos zbog epidemije koronavirusa, Hrvatska se suočila s nezabilježenim valom ovrha. U prva tri dana državna agencija Fina je naplatila oko 150 milijuna kuna, dok se ranije prosječno naplaćivalo pet milijuna kuna dnevno.
Posrijedi su uglavnom dugovi za režijske troškove, televiziju i mobitel te internet, uz manji dio potraživanja države, kao i enormna popratna davanja za posrednike u naplati – javne bilježnike, odvjetnike, Finu.
''I nije dug toliko nepodnošljiv, pa ni zatezne kamate, ali sve ostalo je ogromno, nemoguće za izdržati'', smatra Krčar.
''Sve je krenulo s mojim jamstvom za kredit Erste banke jednom prijatelju, obrtniku. Dvije godine je sve bilo okej, treće je firma posustala. Opalo je tržište, biznis propao, on prestao plaćati. Onda se pojavila ta posrednička firma B2 Kapital, ali ni oni nisu pristali na plaćanje u ratama. Pravo da vam velim, niti ne razumijem sve to baš najbolje, kako je moguće da dug toliko naraste mimo kamata", pita se Krčar.
On je inače i član Udruge Ovršni, s još stotinama drugih u sličnoj poziciji, koji se nastoje kako-tako organizirati i olakšati teret nepravde.
„Svi mi čekamo takoreći svako jutro da nas izbace iz kuća, svi kojima se ovrha provodi nad obiteljskom nekretninom“, svjedoči članica udruge Iva Tomljanović Dujić.
''Ja sam bila obrtnica, ali nakon krize 2009. godine sam morala zatvoriti posao", dodaje ova Zagrepčanka, „i više nisam mogla plaćati rate duga za zakupninu prostora u vlasništvu Grada. Da budem jasna, dug nije problem, platiti ga se mora. No još više tu otpada na posrednike koji ga utjeruju, oni žele svoje. To nikako nije pravedno. Nitko nije mogao misliti da će nas ići baš tako oštetiti. Tad nas je mnogo propalo, a država nije pomogla. Sad čekamo da nas izbace iz kuće, ali neće se moći naplatiti, pala joj je vrijednost, stradala u potresu'', ispričala je Tomljanović Dujić za Deutsche Welle.
Nekretnine dospijevaju na bubanj tek nakon administrativno izuzetno olakšanog terećenja bankovnih računa. Bilježnicima i odvjetnicima dopuštena je pritom gotovo proizvoljno izračunata naplata izuzetno visokih naknada i troškova ovršnog postupka.
