Državni zavod za statistiku (DZS) od 13. rujna do 17. listopada 2021. provest će prvi digitalni Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj u dvije faze i na dva načina, a građani će moći sami izabrati način popisivanja, priopćeno je u četvrtak iz DZS. Naime, putem sustava e-Građani bit će u prvoj fazi građanima omogućeno samopopisivanje.
Prva faza samopopisivanja kroz sustav e-Građani trajat će od 13. do 26. rujna, a druga faza popisivanja kada popisivači izlaze na teren, trajat će od 27. rujna do 17. listopada, navode iz DZS. Pozivaju sve građane da se samostalno popišu u prvoj fazi samopopisivanja kroz sustav e-Građani.
U tom razdoblju imat će priliku samostalno popisati sebe i sve članove svoga kućanstva kad njima to najviše odgovara. Dovoljan je jedan član kućanstva s vjerodajnicom kako bi popisao svoje kućanstvo i sve njegove članove. Nakon ispunjavanja popisnog upitnika i uspješnog zaključavanja i slanja e-popisnice, ispitanik će dobiti jedinstvenu kontrolnu šifru generiranu u trenutku predaje e-popisnice, koja je dokaz uspješno provedenog samopopisivanja, pojašnjavaju iz DZS.
Kontrolnu šifru treba zapisati na papir, poslikati ili isprintati i sačuvati do druge faze Popisa (terenskog popisivanja) kako bi ispitanik kontrolnu šifru dao popisivaču zbog kontrole obuhvata popisivanja.
Možete popisati svoje starije bližnje (roditelje, baku i djeda ili nekog drugog) koji žive u drugom kućanstvu s njihovom vjerodajnicom, ističu iz DZS-a. Pravilo kod e-popisivanja jest da se s jednom vjerodajnicom popisuje jedno kućanstvo.
Popis stanovništva temelji se na izjavi.
Prema Zakonu o službenoj statistici svi podaci prikupljeni u popisu stanovništva tajni su i upotrebljavat će se isključivo u statističke svrhe, drugim riječima, Popis stanovništva nije osnova za ostvarivanje bilo kakvih prava ili obveza, naglašava u priopćenju Državni zavod za statistiku.
Treba napomenuti i da kazne za nepopisivanje idu od 2000 do 5000 kuna za fizičke osobe.
Sam popisni upitnik ima 16 stranica na kojima su, dakle, pitanja koja se tiču stanovništva, kućanstava i stanova, piše Index.hr.
Građani će tako trebati ispuniti podatke koji se tiču identifikacije, što uključuje, dakako, grad odakle dolaze, ulicu, ali i podatak o broju osoba u stanu.
Što se tiče podataka o osobi, državu tako zanima njezino bračno stanje, vrsta životne zajednice u kojoj živi, broj djece, razlog prisutnosti u mjestu u kojem se nalazi, koliko se dugo u tom mjestu namjerava nalaziti, živi li osoba od rođenja u naselju u kojem je trenutno, odakle se osoba doselila, koji je razlog doseljavanja (rad, obiteljski razlozi, povratak, potres, školovanje...) itd. Tražit će se i podaci o roditeljima odnosno majci. Tako je među upitima i ono o mjestu stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe.
Upiti se tiču i onih koji su odsutni, pa anketni listić obuhvaća i temu učestalosti vraćanja u mjesto stanovanja, razloge odsutnosti, ali i namjerava li se osoba vratiti u mjesto stanovanja, koliko je dugo osoba odsutna, koliko dugo namjerava biti odsutna itd.
Zanimat će Zavod i državljanstvo građanina, ali i eventualno drugo državljanstvo, narodnost, materinski jezik, vjera, vjerska zajednica...
Tu su i pitanja koja se tiču razine obrazovanja koju je osoba stekla, ali i, recimo, konkretni podaci, poput onih gdje ste pohađali vrtić, školu ili fakultet. Tako se traže, primjerice, točna ulica i kućni broj ustanove.
Što se tiče zaposlenja, popisivači će građane pitati kakav im je položaj od 25. do 31. kolovoza, kao i koje je zanimanje osobe, ali i djelatnost s kojom se bavi te u kojem mjestu radi, kao i kojim sredstvom ide na posao.
Anketni listić sadrži i upit oko izvora sredstava za život (prihodi od rada, prihodi od imovine, mirovina...).
Također, Državni zavod za statistiku zanima i je li osoba kao civil bila ranjena ili ozlijeđena u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata, kao i je li joj netko poginuo ili nestao. Traži se da se popišu te osobe koje su poginule ili nestale.
Što se tiče podataka o kućanstvu odnosno stanu, Državni zavod za statistiku pita koja je osnova korištenja stana (privatno vlasništvo ili suvlasništvo, podstanarstvo), ali i koristi li kućanstvo poljoprivredno zemljište te ima li barem jedno grlo stoke.
Trebat će i odgovoriti koji je način korištenja stambene jedinice, koliko iznosi ukupna površina stana, koliko ima soba, postoji li kuhinja, kupaonica, vodovodne cijevi i na što su priključene, kako se stan zagrijava itd.
Upitnik podrazumijeva i pitanje o zgradi u kojoj se nalazi stan, pa će trebati odgovoriti i koliko stanova ima zgrada u kojoj se stan nalazi, koji je položaj stana u njoj (podrum, suteren, prizemlje...), koje je godine završena gradnja zgrade...
