Nakon analize je postalo jasno da sjever Hrvatske i dalje bolje stoji od juga po tim kriterijima. Ispostavilo se da je Varaždin hrvatski grad najugodniji za život. Nakon Varaždina, najugodnije se živi u Zagrebu, zatim u Buzetu, Poreču, Rovinju, Rijeci, Dubrovniku, Puli, Čakovcu i Bakru.
Najbolja zaposlenost u Varaždinu
Varaždin je u većini kategorija bio visoko na ljestvici, no kada je riječ o zaposlenosti stanovništva, taj se grad pokazao najboljim. Kako je taj kriterij glavni preduvjet kvalitete života, dodijeljen mu je najveći značaj u ovoj analizi pa je Varaždin tako završio na prvom mjestu. U 2015. je godini u Varaždinu zaposleno bilo 25.047 od ukupno 46.964 stanovnika, a tu se radi o ukupnom stanovništvu, a ne samo o onom koje je radno aktivno. To je 53 posto zaposlenih. Za usporedbu, Zagreb ima 39,7 posto stanovništva, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
I kada je riječ o nezaposlenosti, Varaždin ima dobre podatke: u siječnju ove godine imao je najnižu nezaposlenost od 1,4 posto ukupnog stanovništva.
Najviše plaće i mirovine u Zagrebu
Kriterij visine prosječnih plaća i mirovina te udio primatelja socijalne pomoći drugi je po važnosti na ovoj ljestvici. Varaždin je po tom kriteriju bio na devetom mjestu. Pokazalo se da su najviše plaće u Zagrebu i okolici - Samobor, Zaprešić, Sveti Ivan Zelina i Velika Gorica. Primjerice, plaća u Zagrebu je i 40 posto veća od prosječne plaće stanovnika gradova koji su završili posljednji na ovoj ljestici: Benkovac, Garešnica, Pleternica i Ilok. Najviša prosječna mirovina također je u Zagrebu, zatim u Rijeci, Opatiji, Dugoj Resi i Kastvu. Zanimljiv je podatak da je najveća zagrebačka mirovina čak 75 posto veća od najniže u Hrvatskoj. Takva je isplaćena u Murskom Središću. U tom je gradu zabilježen velik broj onih koji primaju socijalnu pomoć (10,4 posto). Takvih najmanje ima u Buzetu (0,2 posto) , Korčuli, Pazinu i Rabu, a najviše u Kninu, čak 15 posto stanovništva.
Kada je riječ o održivosti gradskog proračuna, najveći je suficit zabilježen u Zlataru, gdje su prihodi 37 posto veći od ukupnih rashoda. U petini hrvatskih gradova državne pomoći činile su više od trećine svih gradskih prihoda i primitaka, piše Jutarnji list. Najmanji udio pomoći iz državnog proračuna zabilježen je u Svetoj Nedelji. Osijek ima 14,1 posto ukupnih rashoda.
Kada je riječ o izdvajanjima iz proračuna za kulturu, obrazovanje i socijalnu zaštitu, rekorder je Velika Gorica. Taj je grad 2015. izdvojio 1855 kuna po stanovniku za obrazovanje. Zabilježeno je da su Zagreb, Cres, Pazin i Umag izdvojili više od 1500 kuna po stanovniku za obrazovanje, dok su najmanje (manje od 100 kuna po stanovniku) izdvajali Kutjevo, Pleternica, Rab i Belišće.
Najviše poduzetnika u Istri, a Hvar najviše izdvaja za kulturu
Za kulturu je najviše izdvajao Hvar, 2313 kuna po stanovniku, a u vrhu je po tom kriteriju bio i Varaždin. Stari Grad je najviše izdvojio za socijalnu zaštitu, a odmah iza njega su Dubrovnik i Zagreb.
Novigrad, Poreč i Umag imaju najveći broj poduzetnika s obzirom na broj stanovnika, a najveću dobit po poduzetniku ostvarili su poduzetnici u Rovinju. U 15 gradova broj poduzetnika na 1000 stanovnika manji je od 10.
Kada je riječ o dostupnosti zdravstvene zaštite, u obzir se pri ovom mjerenju uzimalo ima li neki grad bolnicu te koliko pacijenata ima liječnik obiteljske medicine. Najmanji je broj kartona po liječniku zabilježen na otocima Komiži, Visu i Korčuli. Tamo liječnik ima manje od 800 pacijenata, a više od 2000 pacijenata imaju liječnici u Zaprešiću, Skradinu, Ludbregu, Kastvu, Metkoviću, Koprivnici i Biogradu na Moru.
U 2015. je godini samo 13 gradova od njih 128 imalo više rođenih nego umrlih. Prvi je na tom popisu Solin. Tamo je rođeno 58 posto više djece nego što je umrlo ljudi. U Vrlici je pak umrlo 25 puta više osoba od broja djece koja su rođena.
