"Sadašnje katastrofalno stanje u gospodarenju otpadom Grada Zagreba rezultat je dugogodišnje nebrige i brojnih propusta gradonačelnika, ali i Gradske skupštine, pa i Ministarstva zaštite okoliša", smatraju u Zelenoj akciji.
Gradonačelnik, ističu, nije izradio Plan gospodarenja otpadom započet prije tri godine, Gradskoj skupštini sve se to odigrava pred očima i u tom razdoblju nije organizirala ni tematsku sjednicu o gospodarenju otpadom, a Ministarstvo zaštite okoliša nije u punoj mjeri koristilo odredbe Zakona o otpadu te prisililo Grad Zagreb na odgovorno ponašanje prema ovom problemu.
"Koliko nam je poznato, Ministarstvo nije kaznilo Grad Zagreb zbog činjenice da u propisanom roku nije usvojio Plan gospodarenja otpadom", upozoravaju iz Zelene akcije ističući i da oni čitavo to vrijeme predlažu rješenja za ovaj gorući problem, koja Grad uporno odbija.
Četiri koraka do rješenja
A rješenje se sastoji od četiri glavna koraka:
1. Uvođenje mjera za smanjenje nastanka otpada, poput naplaćivanja prema količini otpada, a ne prema kvadraturi kućanstva/poduzeća.
2. Uvođenje mjera za povećanje recikliranja/kompostiranja otpada, poput skupljanja sortiranog otpada "od vrata do vrata".
3. Izgraditi sortirnice otpada, kompostanu i postrojenje za bioplin, u kojima bi se odvajale različite vrste otpada koji se može reciklirati. 4. Izgradnja postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, kojim se od ostatnog otpada (onog koji nije odvojen u primarnoj selekciji) dodatno izdvajaju vrijedne sirovine. Rezultat obrade je potpuno inertan otpad koji se bez ikakve opasnosti može odložiti, za razliku od toksičnog pepela koji nastaje kao produkt rada spalionice, tj. termičke obrade otpada.
Postojeći otpad može se smanjiti za 80 posto
Ovim koracima, kažu iz Zelene akcije, postojeća se količina otpada može smanjiti za preko 80 posto, dok postrojenje za termičku obradu otpada, tj. spalionica može smanjiti količinu otpada za maksimalno 70 posto, uništavajući pri tome vrijedne sirovine koje se nalaze u otpadu.
"Iako se trenutno u Zagrebu odvaja tek 25 posto otpada, problem se može početi rješavati relativno brzo. Primjerice, u novozagrebačkoj Mamutici se u sklopu pilot-projekta odvojenog prikupljanja otpada u roku od godine dana količina otpada koji se odvozi na odlagalište smanjila za dodatnih 20 posto, povećavajući ukupnu količinu reciklaže na 45 posto. Ovaj iznos se daljnjim mjerama može povećati i do 70 posto, kao što je slučaj u Austriji. Nakon toga se od ostatnog otpada i dalje mogu izvući vrijedne sirovine pomoću mehaničko-biološke obrade, te time dodatno smanjiti količine otpada koji se odlaže. Navedeni sustav je ne samo jeftiniji od gradnje spalionice, nego ga je moguće i brže ostvariti", napominju iz udruge.
Ovakav sustav gospodarenja otpadom, zaključuju iz Zelene akcije, u razumnom bi roku omogućio zatvaranje odlagališta na Jakuševcu, što je već niz godina zahtjev i lokalnih stanovnika i udruga za zaštitu okoliša.
