Bacamo više od tisuću tona hrane na dan, a sve je više onih kojima su socijalne samoposluge način preživljavanja.
"Ljudima svaka sitnica puno znači i velika je stvar u ovoj teškoj situaciji", tvrdi Renata, korisnica socijalne samoposluge.
U Hrvatskoj djeluje 30-ak socijalnih samoposluga, a doniranu hranu svojim starijim i nemoćnijim korisnicama nose i do kućnih vrata.
"Meni to puno znači, pa da najbogatijem, a ne onome tko nema", Anka, korisnica socijalne samoposluge.
Od ukidanja PDV na doniranu hranu prošle su dvije godine. Trgovački centari doniraju više mesa, mliječnih prizvoda i druge robe koja je pred istekom roka trajanja ali neke namirnice uvijek manjkaju.
"Hrana koju nam koricnici često traže, a radi se otrajnoj hrani, mislimo na ulje, brašno, riža, šećer. To su namirnice koje nikad ne doću pred istek roka upotrebe i nemamo ih priliku dobiti", Tina Debeljak, voditeljica socijalnog dućana.
A sve što dobiju uvijek brzo podijele. Prepreka doniranju u Hrvatskoj je mnogo od manjka poreznih poticaja i slabog korištenja europskih fondova do lošeg informiranja potrošača o hrani.
"U Hrvatskoj se oznaka najbolje upotrijebiti do tretira kao oznaka upotijebiti do,a razlika je velika. Upotijebiti do se stavlja na lako kvarljive namirnice, a ovo drugo su riža tjestenina i druge namirnice koje se mogu dugo nakon isteka roka konzumirati", Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
Donirati bi trebali svi.
Potrebno im je sve od voća, povrća i trajnih namirnica, a bacenje hrane loša je navika u gotovo svim kućanstvima.
Onih kojima je potrebna ima mnogo - 20 posto građana u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva.