U 'Noćnim brodovima', debitantskom igranom filmu Igora Mirkovića iz 2012. godine, dvoje umirovljenika (glume ih Ana Karić i Radko Polič, oboje danas pokojni) zaljubljuju se i poput tinejdžera ukradenim automobilom bježe iz staračkog doma pa proživljavajući drugu mladost hitaju prema arkadkijskom mjestu naših snova i žudnji - obali mora.
Ali, to je film.
U domaćoj stvarnosti u starim ljudima nitko ne vidi takve avanturiste, a nažalost ni turiste. Ogromna većina njih odavno ne ide na more, nego ga gleda na televiziji, na starim fotografijama i razglednicama koje im šalju djeca i unuci. Ako se i njima posreći. Prema RTL-ovom istraživanju, ove godine 62,8 posto Hrvata neće ići na more.
Nema mora za starce
Dok prebrojavamo ovosezonske goste na Jadranu, domaće i strane, grozničavo uspoređujući brojke i utrške s onima iz rekordne 2019. godine, jedva da i primijećujemo kako među njima gotovo nema starih ljudi, umirovljenika. Ljudi su to osiromašeni, kojima mirovine jedva dostaju za svakodnevni život, kamoli za odlazak na ljetovanje. Tamo još idu samo oni koji su imali sreću za radnoga vijeka sagraditi si ili kupiti neki apartman ili vikendicu uz more.
Prosječna starosna mirovina za lipanj, isplaćena u srpnju, iznosila je 435,69 eura. Uzme li se u obzir da oko trećine građana starijih od 65 godina živi u riziku od siromaštva, posve je jasno da hrvatski Jadran nije mjesto za starce. Barem ne domaće, osim onih koji tamo žive. Prije dvije godine portal mirovina.hr proveo je anketu na uzorku većem od 1100 umirovljenika dobivši porazan rezultat da je njih više od 50 posto posljednji puta bilo na moru prije deset ili više godina. Uzimajući inflaciju u obzir, taj je postotak u međuvremenu vjerojatno i veći. Potvrđuje nam to Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH).
"Ove godine 70 posto umirovljenika neće ići na more jer nemaju novca. To su ljudi s ispodprosječnim mirovinama", kaže.
Odmarališta prodana 'za kunu'
"Naša je procjena da trećina umirovljenika nikada nije ni bila na moru. To su većinom ljudi iz ruralnih područja, koji si to nisu mogli priuštiti, a nemaju ni rodbine na Jadranu", dodaje.
Razlog tomu predsjednica SUH-a vidi u dvama problemima - malim mirovinama te nepostojanju socijalnih, nekoć radničkih odmarališta.
"Hrvatska je sva svoja radnička odmarališta čiju su gradnju nekadašnji radnici (današnji umirovljenici, nap.a.) financirali samodoprinosima iz svojih plaća, u pretvorbi prodavala u bescjenje, za jednu kunu. Nekoć su ljudi tamo mogli priuštiti si ljetovanje, a onda je država to prodala. Uvrštavali su ta odmarališta u vrijednost poduzeća koja su potom prodavali, iako su bila financirana iz samodoprinosa zaposlenih.
Drugi problem su niske mirovine, koje nisu dovoljne ni za život, kamoli za odlazak na ljetovanje. Na ljetovanje idu samo još oni sretnici koji su u socijalizmu, u onom modelu, uspjeli otkupiti stanove i još si financirati izgradnju vikendica. Oni koji ih nisu morali prodati u međuvremenu, imaju sreće da te vikendice još mogu iznajmljivati ili u njima odmarati", objašnjava Jasna A. Petrović
Ni 'jednodnevni' nisu uvijek dobrodošli
U prilog toj tvrdnji ide i podatak Hrvatske turističke zajednice da je lani najviše turističkih noćenja domaćih gostiju starijih od 65 godina zabilježeno na Viru, otoku gdje se svojedobno jeftino kupovalo zemljište i koji sada vrvi vikendicama. Vir je prošle godine uvjerljivo prednjačio brojem noćenja starijih od 65 godina (223.921), dok je na drugom mjestu Crikvenica debelo zaostajala (83.074 noćenja) kao i Mali Lošinj (48.244 noćenja) na trećem mjestu.
Prilika umirovljenicima da se ipak okupaju u moru organizirani su jednodnevni izleti autobusima iz Zagreba i drugih gradova na kontinentu. Najčešće destinacije tih tzv. jednodnevnih kupača su Crikvenica, Jadranovo, Dramalj, Selce, Krk, Omišalj… Ali tamo ih baš i ne dočekuju raširenih ruku
"Jako puno ljudi ide na jednodnevne izlete na Jadran, ali smo imali velikih problema jer su gradovi poput Crikvenice i Krka zabranili (točnije, visokim cijenama parkirnih karata suptilno onemogućili, nap.a.) parkiranje autobusa u samome gradu tjerajući starije ljude da pješače po najgorem suncu do plaža. Sada je toga puno manje. Tamošnji turistički djelatnici smatraju da umirovljenici nisu profitabilni gosti. A oni si ponesu sendvič i ručnik i sretni su kada ulove malo hlada", kaže predsjednica Sindikata umirovljenika.
'Tražimo uvođenje trinaeste mirovine'
Platforma Blok umirovljenici zajedno (BUZ) nadavno je Vladi predložila uvođenje regresa za umirovljenike ili podjelu vaučera za financiranje ljetovanja na Jadranu.
"Vaučere za umirovljenike imaju mnoge zemlje, uključujući i Srbiju koja nas "šiša" po pitanju skrbi za starije. Imate to i u Mađarskoj i Rumunjskoj, gdje nekadašnja radnička odmarališta nisu privatizirana kao kod nas, nego su od njih stvorili koncerne odmarališta u koje stariji građani odlaze na odmor na bazi vaučera. Imate to i u Grčkoj, ali izvan sezone. Grci imaju pravo na 15 dana 'vaučerskog' odmora u odmaralištima ili hotelima izvan sezone. Inicijativa BUZ-a je hvalevrijedna, ali mi više nemamo kapacitete u koje bismo smjestili ljude. Kod nas su svi hoteli privatni, a znate kakav je odnos prema privatnom - na takvo nešto tamo sigurno ne bi pristali", kaže Petrović.
Ona ističe kako SUH već godinama, umjesto regresa ili vaučera, od Vlade traži uvođenje 13. mirovine.
"Ta bi 13. mirovina, po uzoru na Španjolsku i Portugal, bila razdvojena na dva dijela. Jedan bi se isplaćivao početkom ljeta, prije godišnjih odmora, a drugi dio prije Božića. To ne bi bilo samo zato da se ljudima omogući odlazak na more, nego i da se iskaže poštovanje prema starijima. Kod nas je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći 36,81 posto. U Srbiji i Sloveniji je 62 posto, a u Federaciji BiH 46 posto. Time se mjeri koliko vrednuješ dostojanstvo i potrebe starijih ljudi. A jedna od tih potreba je i odmor na moru. Ponavljam, najviše žalimo za radničkim odmaralištima koja su pokradena u čuvenoj hrvatskoj pljačkaškoj privatizaciji, a bila su financirana samodoprinosima radnika, onih ljudi koji su sada umirovljenici", zaključila je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.
POGLEDAJTE VIDEO: Naši umirovljenici dnevno mogu potrošiti 8 eura, Nijemci 30. Provjerili smo kako je živjeti s pristojnom mirovinom
