Hrvatska udruga turizma upozorava da je ova turistička sezona za Hrvatsku neizvjesna i izazovna. Iako nedostaje radnika, navodno nema ni toliko gostiju. No, vlasnik hotela u Puli smatra da je dobra priprema u predsezoni ključna za dobru popunjenost.
"Uspjeli smo za srpanj i kolovoz napraviti 70 do 80 posto popunjenosti. Last minute rezervacije su spašavanja u zadnji trenutak ako nam sobe nisu popunjene. Mi smo za sada u plusu i za lipanj, srpanj i kolovoz", rekao je za RTL Danas vlasnik hotela Denis Zembo.
Treba biti realan i ne očekivati spektakularne brojke
No nisu svi u plusu. Do sredine lipnja, u odnosu na prošlu godinu, broj rezervacija je tri do sedam posto manje. Pad broja rezervacija bilježi 24 posto domaćih hotela i 44 posto kampova, a posebno se ističu apartmanska naselja - 57 posto ima manji broj rezervacija. S druge strane, očekuju povećan broj last minute rezervacija koje bi mogle dovesti do rezultata jednakih prošlogodišnjim.
"Gospodarski rast, rast BDP-a u Europi ide dosta sporije nego proteklih godina i usporava se. S obzirom na to treba biti realan i objektivan i ne treba očekivati nikakve spektakularne brojke koje su se događale od 2015. do 2018.", rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
No, ako se pita turiste, ne treba brinuti jer su oni oduševljeni.
"Malo je skupo, osobito hrana. Ali, Hrvatska je jako lijepo zemlja. Da, sviđa mi se", govori Stephanie iz Kine. No, drugima je jeftino. "Doći ću ponovno, nije skupo, cijene su prihvatljive. Mislim da je ovdje jeftinije nego u Grčkoj ili Italiji, govori Austrijanac Walzraud.
Neka smanje PDV za 10 posto, a mi ćemo povećati plaće za 20 posto
U Hrvatskoj udruzi turizma smatraju kako dva ključna izazova prijete turizmu, a to su pitanje radne snage i smanjenje PDV-a.
"Smanjite nam PDV na 10 posto i mi ćemo jednokratno povećati plaće 20% i preuzimamo obavezu da idućih pet godina povećavamo plaće po pet posto godišnje", rekao je Ostojić.
Grčka će, da bi podigla konkurentonost, smanjiti stopu PDV-a na ugostiteljske usluge s 24 na 13 posto i na hotelski smještaj s 13 na 11 posto. Grčka, kao i druge zemlje, tako postaju privlačnije turističke destinacije i velika konkurencija hrvatskom turizmu.
Problem je i u apartmanima. Nisu prazni jer nema gostiju, već zato što ih je previše
"Objekti u kućanstvu rasli su godišnjom stopom od 21,5 posto, a udio hotelskih ležajeva iz godine u godinu se smanjuje. Došli smo sa 16 na današnjih 10,5 posto udjela u ukupnim kapacitetima. A s tako velikim godišnjim rastom kapaciteta u privatnom smještaju, teško je očekivati istu stopu popunjenosti. Tržište će teško to moći progutati. Hrvatskoj treba promjena u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta. Treba poticati rast hotela jer oni stvaraju mnogo veću dodanu vrijednost i efekte za lokalnu zajednicu", rekao je za Glas Istre Veljko Ostojić.
"Ovako prazno nije bilo ni za vrijeme rata. Imam deset apartmana, bavim se ovim poslom već 40 godina, kažem vam, nikad nije bilo lošije", prokomentirala je jedna iznajmljivačica iz Pule koja napominje da je neobično prazno za ovo doba godine. Počela je špica sezone, a na ulicama se i dalje mogu vidjeti pretežno pulske registracije. U kafićima kažu da je promet prepolovljen u odnosu na lanjski srpanj.
'Tu su kolone i velike kontrole. Mnogo je lakše sjesti na avion i odletjeti u Tursku'
"Cijene su previsoke, marine su ovdje puno skuplje nego drugdje na Mediteranu", komentira mladi bračni par koji upravo isplovljava jedrilicom iz pulske marine. Podrijetlom su iz Hrvatske, ali dugo žive u Francuskoj i ondje vode turističku agenciju. Najviše rade upravo s Hrvatskom.
"Velike su kontrole na cestama radi Schengena i migrantske krize pa su nas duge kolone usporile već u Austriji, a onda opet na ulazu u Hrvatsku. Mnogo je lakše sjesti na avion i odletjeti u Tursku", navode Francuzi.
Srpanj je stigao, a popunjena je trećina od ukupno 1,66 milijuna turističkih ležajeva. Hoteli i kampovi bilježe 80 posto popunjenosti, a obiteljska domaćinstva ni pola od toga.
Svi žele zaraditi: Nekontrolirani rast privatnog smještaja
Mnogi razlog pronalaze u nekontroliranom rastu privatnog smještaja.
U prvoj polovici ove godine registrirano je više od 100.000 novih kreveta, u hotelima 6400, u kampovima 8000, a u privatnom smještaju čak 42.000. Tome treba dodati još 45.000 novih kreveta u nekomercijalnom smještaju poput vikendica, odnosno u smještaju koji se načelno ne naplaćuje, ali sudjeluje u turističkom prometu. Na taj način privatnih kreveta je zapravo 87.000 više.
U odnosu na prošlu godinu kapaciteti su veći gotovo deset posto, što je u godini snažnog povratka Turske, Grčke, Egipta i drugih zemalja, koji su nekoliko godina "mirovali", sada teško prodati.
Pročelnica za turizam u Istarskoj županiji Nada Prodan Marković ističe da je županijskim master planom razvoja turizma do 2025. godine zacrtano povećanje hotelskih kapaciteta u Istri, dok privatnom smještaju treba povećati kvalitetu i jasnije postaviti zakonsku regulativu.
"Što se tiče privatnog smještaja, jasno je prema zakonu ponude i potražnje da se neće svi moći popuniti, posebice ne oni nižeg ranga. Ne možete otvoriti nešto i ne baviti se time. I dalje smo konkurentni i imamo gostiju, ali naravno da ponuda i potražnja pokazuju nesrazmjer. Upravo zato potičemo diverzifikaciju u privatnom smještaju", kaže za Glas IstreProdan Marković.
