Na parlamentarnim izborima bira se 151 zastupnik, od toga 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u dijaspori, dok osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici koju čini cijela država. Prema prvim izlaznim anketama, HDZ osvaja 61 mandat, Restart koalicija 44 mandata, Domovinski pokret Miroslava Škore 16, Možemo! i Most po osam mandata, a Stranka s imenom i prezimenom (uključujući Fokus i pametno) tri mandata.
Već je iz anketa tijekom predizborne kampanje, kao i prema prvim izlaznim anketama jasno da niti jedna stranka, odnosno koalicija neće imati dovoljnu parlamentarnu većinu da bi sama formirala vladu pa su neizbježni poslijeizborni pregovori oko sastavljanja većine. Podsjetimo, predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je da će mandat dati onome tko bude imao 76 potpisa, da će pritom biti "malo konzervativan" i neće od toga "raditi predstavu" te da neće na razgovor primati "baš do zadnjeg zastupnika koji je ušao u Sabor", kako je to 2015. godine učinila njegova prethodnica Kolinda Grabar Kitarović. .
Sudeći po izlaznim anketama, dva su izborna scenarija najizglednija.
HDZ, MANJINE I JOŠ NEKOLIKO ZASTUPNIKA
Ako su izlazne ankete točne i HDZ ima 62 mandata (osvježena verzija izlaznih anketa), HDZ je vrlo blizu formiranju vlasti. Pribrojimo li tu osam mandata manjina, HDZ dolazi do 70 zastupnika. Dijaspora nije u istraživanju, pa ako i ta tri mandata pribrojimo HDZ-u dolazimo do 73 zastupnika. Nedostaje im još troje zastupnika, a i u ovom sazivu se HDZ pokazao kao vrlo vješt u sastavljanju Vlade i kombiniranju s tzv. "žetončićima". Za vlast mu nije potreban cijeli Domovinski pokret, već samo manji dio zastupnika koje mogu pronaći u Domovinskom pokretu, Mostu, ali i Restart koaliciji, Stranci s imenom i prezimenom...
HDZ I ŠKORO
Ovdje je matematika jasna - HDZ 62 i Domovinski pokret što daje dovoljnih 76 zastupnika. Tu nije uračunata niti dijaspora, niti dio manjinaca koji bi možda ušli u ovakvu koaliciju. No, s obzirom na to da HDZ-u, kao što smo naveli, nisu potrebni svi zastupnici Domovinskog pokreta, Škorini će puleni morati odustati od velikih zahtjeva, poput onog da Plenković ne bude premijer.
OSTALI SCENARIJI
Ako rezultati potvrde izlazne ankete, ostali scenariji poput vlade Restarta, velike koalicije ili ponovljenih izbora malo su vjerojatni.