Što se generalno zbiva s vremenom i zašto je, posve konkretno, današnji crveni alarm ipak 'vraćen' na narančasti, govorila je gošća RTL-a Danas, glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Branka Ivančan-Picek.
''Vrijeme se polako smiruje, situacija se poboljšava - da krenemo s malo optimističnijim vijestima. Ali uistinu je proteklih dana bilo izuzetno nestabilno, velike su štete praktički u svim krajevima Hrvatske, izuzev Dalmacije koja je tu i tamo suočena sa šumskim požarima. Ove vrućine, koje su prethodile nevremenu, doprinijele su razvoju izuzetnog nestabilnog nevremena koje je dolazilo na naše područje iz Slovenije i Italije'', kazala je.
'Dovoljna je malo hladnijeg i nestabilnijeg zraka'
Osvrnula se i na sustav uzbunjivanja.
''Upozorenja za opasne vremenske situacije izlaze iz DZMH-a te redovito surađujemo s Civilnom zaštitom. Sustav za uzbunjivanje sms porukama je u testnoj fazi, ali će biti u kolovozu u punoj funkciji. Tako da se nadam da se više situacije što se tiče uzbunjivanja više neće događati'', kazala je Ivančan-Picek.
Pojasnila je i nevremena koja stižu u Hrvatsku preko Italije i Slovenije.
''Anticiklona je područje visokog tlaka i isto tako zak stabilnog vremena nad našim područjem, ali i nad cijelim Sredozemljem te se zadržava podosta vremena. Razvila se cirkulacija iz sjeverne Afrike i na područje Sredozemlja i južne Europe stizao je izuzetno topao zrak, temperature su prelazile i 40 stupnjeva. Hrvatska je ipak bila malo pošteđena visokih temperatura, no i područje Dalmatinske zagore imalo je temperature do 40 stupnjeva, tu je i Knin. U takvim okolnostima vrućeg stabilnog vremena na jugu Europe dovoljna je mala količina hladnijeg i nestabilnijeg zraka koji dolazi sa sjevera i sjeverozapada. Tada dolazi do dizanja zraka, stvaranja oblačnih struktura koje su rezultirale ovakvim nepogodama'', objasnila je.
'Živimo u vremenu promjena'
Na pitanje kako to da se scene koje su nam bile daleke sada gledamo uživo ispred kuće, Ivančan-Picek je kazala da se stvari mijenjaju.
''Već nekoliko desetljeća govorimo da se atmosfera zagrijava, da živimo u vremenu promjena. Posljednjih osam godina, u periodu od 2015. do 2022., bilo je je osam najtoplijih godina na Zemlji. Visoka temperatura i toplije vrijeme pogoduje većoj količini vlage, ima veću mogućnost stvaranja upravo ovakvih olujnih oblaka', ustvrdila je.
'Moguće je i kod nas, ali ne smijemo plašiti građane'
Danas je objavljena fotografija rekordnog komada leda 20 centimetra koji je pao u Italiji.
''Europski laboratorij za olujna nevremena potvrdio da je riječ o najvećoj gromadi leda u Europi. Nastao je u olujnom oblaku koji imaju vertikalni razvoj do 15 kilometara sa svojim specifičnim kruženjem zraka gdje kapljice kiše prolaze kroz hladni sloj, hrane se i zaleđuju i ako prođu tako nekoliko puta dolazi do ovakvih pojava koje uistinu nisu česte. Moguće je to i kod nas, ali ne smijemo plašiti građane. U prošlosti smo gledali tornada u Americi, neke se svari događaju i u Europi. Ne još uvijek tom žestinom. Ali s obzirom na kretanje klime, mi smo na sredini ljeta, a imali smo tri toplinska vala s temperaturama višim od 30 i 35 steupnjeva Celzijevih'', rekla je glavna ravnateljica DHMZ-a.
Na koncu je dala i vremensku prognozu do kraja ljeta kazavši da nastavak ljeta po sezonskim prognozama ukazuje na toplije vrijeme od prosjeka.
''Za oborine prognoza je malo manje izvjesna, ali pokazuje da bi kolovoz trebao biti malo stabilniji od srpnja i lipnja.''
