"Klimatske promjene već sada utječu na našu zemlju, a Hrvatska je kao dio Sredozemlja, barem Jadran, u nezavidnoj situaciji", rekla je u studiju Net.hr-a Lidija Srnec.
Klimatologinja iz DHMZ-a je, gostujući na Net.hr-u, govorila o poplavama u Hrvatskoj, odnosno vremenu koje se zadnjih godina promijenilo zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, a osvrnula se i na to kakva nas budućnost čeka u Hrvatskoj po pitanju klime.
"Sredozemlje se zagrijava brže od većine dijelova svijeta, tako da s te strane nismo baš u zavidnoj situaciji i klimatske promjene se već sada događaju. Globalno zatopljenje koje je uočeno prisutno je i u Hrvatskoj pa možemo očekivati daljnji porast temperature zraka u svim sezonama i na području cijele Hrvatske", pojasnila je.
Zagrijavanje u svim sezonama
Dodala je da su nedavno izradili podloge za 8. Nacionalno izvješće o klimatskim promjenama.
"Ono što smo mi pokazali prema scenarijima jest da se zagrijavanje očekuje u svim sezonama. Ono će biti prisutno kako u srednjoj temperaturi zraka tako i u minimalnim i maksimalnim temperaturama zraka, a najprisutnije ljeti gdje su te amplitude najizraženije. To dodatno stvara poteškoće jer uz maksimalnu temperaturu zraka i njezine velike iznose, porast se vidi i u minimalnim temperaturama - onim noćnim ili ranojutarnjim - što stvara veliku posljedicu na zdravlje ljudi, ali i životinja i usjeve", pojasnila je ova klimatologinja.
"S oborinskog aspekta, što se tiče Hrvatske, tu imamo različiti predznak. Bitno je gledamo li na godišnjoj razini te promjene ili po sezonama. Kada gledamo samu godinu, odnosno promjene kako bi se sredinom stoljeća oborinski režim mijenjao, tu nema nekih velikih odstupanja. Pokazalo se da bi negdje bio pet posto manjak, a negdje pet posto više, no to nije nešto jako značajno", rekla je.
"Međutim, kada se gleda po sezonama, onda se vidi da je manjak oborine prisutan u cijeloj zemlji ljeti i to čak 15 do 20 posto duž Jadrana. Ako uzmemo u obzir da mi tada imamo velik broj turista, uz porast temperatura, to je onda definitivno nepovoljna situacija", rekla je Lidija Srnec.
Pokazalo se da bi oborina mogla porasti u ostalim sezonama. "Možemo očekivati uz same količine oborine da ćemo imati i promjenu u broju sušnih dana. Ljeti možemo očekivati da će se trajanje dana bez oborine produžiti, dok će se zimi ono smanjiti. Samim time, suprotno od toga ćemo imati vezano uz kišne dane - ljeti će se skratiti ta razdoblja s kišnim danima dok će u ostalim sezonama porasti. To je upravo ovo što sada imamo", kazala je.
Više oborina nego sada
"Isto tako će se intenzivirati dnevni ekstremi, pa ako uzmete u obzir da će se broj kišnih dana povećati u nekim prijelaznim ili hladnim sezonama i da će dnevni intenziteti biti izraženiji, i to je upravo ono što već sad imamo", pojasnila je.
Iako su klimatske promjene prisutne, kazala je da trebamo raditi na tome da ih ne intenziviramo još više.
U budućnosti, dodaje, moglo bi biti više oborina nego što bilježimo sada. "One ne bi trebale biti na cijelom području zemlje jednako raspoređene niti u cijeloj sezoni jednoliko, nego upravo ovo - mogli bismo imati više ekstremnih događaja", rekla je mr.sc. Lidija Srnec iz DHMZ-a u studiju Net.hr-a.
Cijeli intervju voditeljice Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju, mr. sc. Lidije Srnec iz DHMZ-a, pogledajte u nastavku.
