Kada su se prije nekoliko godina počele otvarati rupe na tlu na brojnim dijelovima grada, Đakovčani su se počeli pitati imaju li i oni svoj 'podzemni grad' i misteriozne tunele ispod gradskog središta. Da je tlo pod nogama Đakovčana prepuno tunela, hodnika i prolaza poznato je tek prema legendi prema kojoj je turski paša, koji je živio na području današnjeg Đakova, imao svoje podzemne hodnike kojima je išao do bunara, po vodu.
Otvara se velik broj rupa
Posljednje dvije velike rupe koje su iznenadile stanovnike uže gradske jezgre su se otvorile 2013. godinu, u dvorištu Ljekarne na korzu. Na dnu tih rupa vidjeli su se redovi zidane cigle, čuo se žubor vode a mit o spletu hodnika ispod grada ovih dana dobio je novo otkriće – djelatnici osječke Gradnje, izvođača radova na rekonstrukciji Strossmayerova trga, kopajući ispred Nadbiskupskog doma, iskopali su i dobro obzidano okno koje je dolje zatrpano zemljom, piše Glas Slavonije.
I dok jedni tvrde kako je riječ o turskim tunelima, druga struja povjesničara smatra kako je riječ o staroj kanalizaciji iz doba gradnje katedrale. Potonjeg je zagovornik i odvjetnik, poznavatelj lokalne povijesti, Željko Lekšić.
'To je kanalizacija iz doba katedrale. Od prije, iz vremena Turaka nije, jer je tu nekada bio opkop… Kada se počela graditi katedrala, naišlo se na podvodno tlo, što je zahtijevalo sređivanje terena, pa su to vjerojatno napravili sustavom odvodnje. Ta je kanalizacija vodila sve do podnožja Velikog parka, do nekadašnjeg Staklenika, a završavala u potoku Ribnjak. Ti su otvori dosta niski da bi se njima moglo hodati', kaže Lekšić.
Turski tuneli
No zapisi nekih starijih povjesničara govore drugo. Poznavatelj đakovačke povijesti, dr. sc. Zvonko Benašić, čija se kuća nalazila između katedrale i Ljekarne, komentirajući rupe u dvorištu Ljekarne nastale 2013. objasnio je kako su one posljedica turskih tunela.
'Nekad je tamo postojala manja, uzduž položena zgrada. Kada su Nijemci 1941. ulazili u Đakovo, a bilo je to baš pred Uskrs, tamo su se kuhale šunke i to se njima dijelilo na kamione. Nekada je ondje bila i Kraljevićeva tiskara, nekoliko sam puta i bio u njoj, no mislim da tiskara nije imala nikakav prostor ispod, pa to što se sada pojavilo mora biti iz nekih starijih vremena', kazao je Benašić te dodao kako ljekarna na tom mjestu stoji desetljećima te se nije složio s teorijom o izgradnji vodvoda ispod katedrale.
'Ne bi to bio židovski vodovod, nego čak turski tuneli. Kod mene u dvorištu, kad hoću zakopati ružu, naiđem na te velike crvene cigle iz turskog vremena. Oni su tu imali nekakve svoje tunele. Moguće je da je to bilo povezano, kao što je bio povezan dio gdje je sad ljetna pozornica u parku, odnosno kula s podzemnim hodnikom. Od 1941. do 1945. tu vam je išao rov sve od moje kuće, pa okolo kroz park, pokraj kule. Tada su se uzimale cigle i pravili prsobrani. Već je tada razrušen veći dio tih turskih ostataka', rekao je 4. veljače 2013. Benašić.
Ipak je vodovod
Prema podacima koje je primio voditelj radova koji su u tijeku, Marko Rebić, kazao je kako su dobili informaciju da je pronađeni otvor ipak stara kanalizacija.
'Pronašli smo otvor samo na tom jednom dijelu. Vidi se stari način zidanja, oko metar visine. Na vodu nismo naišli', rekao je Rebić.
Zanimljivo je kako su arheolozi na Trgu prije nekoliko godina iskopali čak pet plićih i dubokih sondi kada su naišli na obrambeni zid iz vremena Turaka, ali ne i na ove otvore, iako su položeni dosta plitko, od 80 do 100 centimetara ispod dosadašnjeg asfalta.
