Kada je Hrvatska u siječnju 1994. godine uvela kunu kao valutu prosječna neto plaća, prema podacima koje smo dobili od Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 1106 kuna, dok je krajem 2018. bila 6262 kune. U tih 25 godina povećala se za 5,6 puta no, naravno, povećali su se i troškovi života. U tih 25 godina imali smo devet Vlada.
Portal Vijesti.hr donosi izračun koliko je svaka od tih Vlada povećala prosječnu plaću u mandatu, a možete ga pogledati u FOTOGALERIJI
Važno je napomenuti da se metodologija izračuna promjenila u siječnju 2016. godine pa se podaci o prvih sedam i zadnje dvije Vlade, one Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića, ne mogu uspoređivati s Vladama Zorana Milanovića, Jadranke Kosor, Ive Sanadera, Ivice Račana, Zlatka Mateše i Nikice Valentića.
Tihomir Orešković jedini imao pad prosječne plaće
Negativni rekorder, koji je jedini zabilježio pad prosječne plaće u svom mandatu, je Tihomir Orešković čija Vlada nije bila na vlasti niti čitavu 2016. godinu jer se raspala zbog afere tadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. Orešković je vladao deset mjeseci. Na početku mandata, u siječnju 2016. godine, prosječna plaća iznosila je 5646 kuna, dok je na kraju ona bila četiri kune manje, što znači da je mjesečno padala za 40 lipa. Nije mnogo, ali će ostati upamćeno da je Tihomir Orešković, nestranački premijer Vlade HDZ-a i Mosta, jedini imao pad prosječne plaće u mandatu.
VEZANE VIJESTI
- Siromašne županije na vrhu po iseljavanju: Najviše se odlazi iz Slavonije, najmanje iz Istre i Rijeke
- Najam 'pojeo' povećanje plaća, a poskupljenja tek stižu: 'Bez reformi čeka nas desetljeće stagnacije'
Aktualna Vlada Andreja Plenkovića je, uz Oreškovićevu Vladu, jedina prema kojoj je DZS primjenjivao novu metodologiju, a ona prema podizanju prosječne plaće stoji jako dobro. Na početku Plenkovićeva mandata, u listopadu 2016. godine, prosječna plaća iznosila je 5642 kune, a do prosinca 2018. (zadnji mjesec za koji smo dobili podatke DZS-a), povećala se za 620 kuna na 6262 kune. Mjesečno je prosječna plaća u Plenkovićevoj eri rasla za 22,9 kuna.
Milanović i Kosor najgori
Prema staroj metodologiji, na dno ljestvice u podizanju prosječne plaće smjestile su se Vlade Zorana Milanovića i Jadranke Kosor. I jedna i druga Vlada upravljale su zemljom nakon velike gospodarske krize 2008. godine. Milanović je u četiri godine vladavine prosječnu plaću podignuo za 279 kuna, što je samo 5,6 kuna mjesečno, a taj rezultat ga je "zakucao" na dno ljestvice po staroj metodologiji. S druge strane, Kosoričina Vlada je u dvije i pol godine prosječnu plaću podigla za 185 kuna ili 6,1 kunu mjesečno.
Na sredini ljestvice, po staroj metodologiji DZS-a, smjestile su se Račanova i dvije Sanaderove Vlade. Račanova Vlada je u razdoblju od siječnja 2000. do prosinca 2003. godine plaću prosječno mjesečno dizala za 17,7 kuna. Uspješnija od nje bila je prva Sanaderova Vlada, koja je na vlasti bila do siječnja 2008. godine, a prosječnu plaću je mjesečno dizala za 19,4 kune, dok je njegova druga Vlada bila neuspješnija od Račanove - dizala je prosječnu plaću 15,2 kune mjesečno.
Najuspješniji Mateša i Valentić
Mnogima će to biti veliko iznenađenje, no najuspješnije Vlade po staroj metodologiji su HDZ-ove Vlade iz ere Franje Tuđmana koje su vodili Zlatko Mateša i Nikica Valentić. Vlada Zlatka Mateše, koja je na vlasti bila od studenog 1995. do siječnja 2000. godine, podigla je prosječnu plaću sa 1985 na 3191 kunu, što je prosječno mjesečno 23,6 kuna.
Daleko na vrhu ljestvice je Vlada Nikice Valentića koja je prosječnu plaću mjesečno dizala za čak 38,2 kune. Njegov mandat smo u statistici malo skratili te smo računali od uvođenja kune 1. siječnja 1994. godine jer je nemoguće uspoređivati podatke o prosječnoj plaći u Hrvatskim dinarima i kunama.
Na početku još uvijek ratne 1994. prosječna plaća iznosila je samo 1106 kuna, a do kraja Valentićeva mandata u studenom 1995. podigla se na 1985 kuna.
