Ruske sankcije, Sirija, ali i migrantska kriza bit će teme sutrašnjeg Europskog vijeća. Sporazum iz travnja je formalno na snazi, no Turcima nisu ukinute vize jer nisu ni ispunili preduvjete, što u Ankari izaziva nezadovoljstvo.
Situacija može, a i ne mora - svakog trenutka puknuti. Ključevi su u turskim rukama. U studiju smo ugostili Ranka Ostojića, ministra unutarnjih poslova u vrijeme najveće krize.
Njemačka mijenja svoju izbjegličku politiku, vraćaju ljude u zemlje ulaska u Uniju. U kakvoj bi situaciji danas bila Hrvatska da ste se slijepo držali ugovora?
Mi smo se jednog dijela držali, svakog migranta je trebalo registrirati, no nismo ih, kako je naloženo, ubacili kroz 72 sata u sustav. Da jesmo, danas bi stotine tisuća ljudi bilo natrag u Hrvatskoj zahvaljujući EU i Europskom sudu. Radilo se o migrantskom valu i to smo primjetili. U toj situaciji bismo puno riskirali. Unatoč tomu što je naš premijer branio briselsku politiku o tome da Hrvatska treba postati hot spot. Mi smo donijeli hrabru odluku nakon par tisuća ljudi, Dublinski sporazum se ispostavio kao mrtvo slovo na papiru i od toga smo odustali.
Čuli smo, danas na Odboru kojem predsjedate - svi koji pomažu onima koji su ilegalno prešli granicu, mogli bi biti drakonski kažnjeni. Je li to zaokret hrvatske politike?
Na Odboru nije prošao zakon da se pomaganje ili pokušaj pomaganja kriminalizira. Treba razlikovati ljude koji koji ilegalno prelaze granicu i one koji na tome zarađuju. Njih treba kažnjavati. Međutim, ako se dogodi da netko pomogne iz humanih razloga, posebice onima koji bježe od rata, to ne možemo prihvatiti. Ipak mislim da nema potrebe za tim zaokretom, Hrvatska je pokazala humano lice.
