U utorak ćemo znati je li u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj ospica. Sumnja se da ih ima pacijent koji od petka leži u izolaciji u bolnici u Dubrovniku. Muškarac (34) živi u Stonu, a porijeklom je s Kosova gdje je boravio posljednja dva tjedna. Kakvi god bili njegovi nalazi ionako je samo pitanje vremena kada će se prvi slučaj ospica pojaviti u Hrvatskoj: epidemija ospica već neko vrijeme traje u Srbiji, a ima ih i u Sloveniji i BIH. Hrvatsku najviše treba zabrinuti podatak da kod nije cijepljeno čak 10% djece.
Je li 34-godišnji pekar iz Stona prva osoba u Hrvatskoj zaražena ospicama? Ako jest, bolest se pojavila na najgorem mogućem mjestu, to jest u županiji u kojoj nije cijepljeno svako drugo dijete.
"I ti cijepni obuhvati su niži iz godine u godinu, posebno za ovu malu djecu tako da postoji sigurno realna opasnost da se ospice, ako dođu, prošire i onda bi zaista moglo biti velikih problema", upozorava Mato Lakić iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
U Srbiji je od ospica oboljelo 5.318 ljudi, a umrlo ih je 15. Broj zaraženih u Italiji popeo se na 4.448, od čega je sedmero umrlih. U Bosni i Hercegovini ospice su potvrđene kod 52 osobe, u Mađarskoj kod 34. Dok su u Sloveniji zabilježena samo tri slučaja. Stručnjaci upozoravaju već mjesecima da je epidemija i pred hrvatskim vratima.
"Ako necijepljena osoba otputuje u neku od tih susjednih zemalja, bude u kontaktu sa zaraženom osobom vrlo je velika vjerojatnost da će oboljeti i povratkom u svoju zemlju, posebice ako dođe među ljude koji su također necijepljeni, može biti onaj prvi slučaj u samoj epidemiji", pojasnila je epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Sanja Kurečić Filipović.
U Hrvatskoj je 2015. godini bilo 220 slučajeva ospica, lani sedam, a ove godine smo uz Maltu jedina europska zemlja u kojoj nije zabilježen nijedan slučaj za sada.
"Obično započinje visokom temperaturom, kašljem, kihanjem, grloboljom, konjunktivitisom i otprilike četiri dana od pojave tih prvi simptoma javlja se osip. Osip je karakterističan, pojavljuje se prvo na licu, iza ušiju i potom se širi po trupu", objašnjava sanja Kurečić Filipović.
Prije izuma cjepiva ranih 60-ih, ospice su diljem svijeta ubijale oko 2.5 milijuna ljudi godišnje. Taj broj cijepljenjem se drastično smanjio. No onda se posljednjih godina pojavio trend necijepljena, a broj oboljelih u Europskoj uniji u samo godinu dana se utrostručio. I s epidemijom pred vratima roditelji i dalje nisu sigurni.
No zato su roditelji četiri tisuće mališana prošle godine odlučili da ih neće cijepiti. U Dubrovniku je protiv ospica cijepljeno samo 40,8 posto djece, što je najmanje u Hrvatskoj. Na Hvaru je cijepljeno svako drugo dijete odnosno njih 53 posto. Rijeka i Split imaju 78 posto cijepljenih, a Osijek 80 posto. Vis je jedini koji ima stopostotni učinak jer na njemu je cijepljeno svako dijete. Cijepljenju je DA rekla i Međimurska županija pa cjepivo protiv ospica nije primilo samo 37-ero djece.
"Ja bi svakako savjetovao roditeljima neka se ne boje i neka provjere cjepne statuse svoj djece. Ukoliko njihova djeca nisu cijepljena neka svakako odu do nadležnog liječnika i da cijepe svoju djecu. Nema razloga za paniku, ali opasnost je zaista realna i postoji. Mi smo zemlja koja je turistička, tranzicijska smo zemlja i mislim da se moramo zaštiti, pogotovo najosjetljiviji dio naše populacije, a to su djeca", zaključuje pedijatar u Županijskoj bolnici Čakovec, Igor Šegović.
Deset posto djece u Hrvatskoj nije zaštićeno od ove bolesti, koja može biti i smrtonosna.
