Šetanje od vrata do vrata, koje se uvijek ponavlja. Noćna mora hrvatskih građana koji se spletom okolnosti nađu u začaranom krugu hrvatske birokracije. Upravo to dogodilo se jednoj našoj čitateljici iz Osijeka (podaci poznati redakciji) koja već duže vrijeme pokušava legalizirati kuću.
Nakon što se bezuspješno našetala hodnicima državne i lokalne uprave, odlučila je pisati našem kriznom stručnom timu, požaliti se na svoju situaciju te upitati – što ustvari treba napraviti kako bi stigla do cilja.
Njen je otac 1982. kupio kuću koja je izgrađena 1960., a koja se nalazi u naselju nelegaliziranom do danas. Isprva je platila 70-ak kuna u katastru i ondje dobila kopiju katastarskog plana u kojem je vidjela da kuća nije ucrtana u onom okvirima u kojima postoji danas. S tim papirom, kaznom koju je otac platio nakon što je nelegalno nadogradio kuću i zemljišnoknjižnim izvatkom, kaže, otišla je u Zavod za urbanizam. No, ondje su je upozorili da nema građevinsku dozvolu te su je vratili na početak tražeći k tome da izvadi uvjerenje da je kuća građena prije 1968. U Uredu za katastar tada nastaju problemi!
Zbrka u katastru – tko je što i kada krivo upisao?
"Kada sam se vratila tamo, rekli su da ne mogu dobiti takvu dozvolu zato što je kuća u katastru upisana 1998. Te godine je otac radio parcelaciju i mora da je tom prilikom kuća uvedena u katastru. No, u rješenju o parcelaciji stoji da kuća ima 63 m2, koliko ona iznosi danas, ali ti gabariti kuće nisu u katastru, nego oni koji su bili kada je kuću kupio 1982., iako kuća u katastru nije bila niti upisana 1982. nego 1998. godine. U katastru mi kažu da moram otići opet u Zavod za urbanizam i ondje podnijeti zahtjev za utvrđivanjem da je kuća građena prije 1968. U Zavodu, u kojem se vodi postupak dokazivanja sa svjedocima, rekli su mi da moram izvesti i građevinskog vještaka da izmjeri kuću i sa svim tim pokrenuti postupak. A građevinski vještak košta od 5 do 6 tisuća kuna. Nakon toga, kad taj postupak završi, dobit ću uvjerenje da je kuća građena prije 1968., što će me koštati 110 kuna. Tek nakon toga mogu podnijeti zahtjev za legalizacijom kojom prilikom moram izvesti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog geodeta da opet daju svoje nalaze, i to opet svaki od 5 do 6 tisuća kuna. Sada to više nisu dva nalaza vještaka nego tri", opisala nam je naša čitateljica navodeći da šeće od šaltera do šaltera i pita se treba li to sve i koliko će je koštati.
Ima li spasa od potrebne papirologije i visokih iznosa?
Njenu priču iznijeli smo predstavnicima Ministarstva graditeljstva i, naravno, upitali kojim putem treba krenuti. Nažalost, čini se da kraćeg puta ipak nema.
"Legalizacija bespravne gradnje započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Zahtjevu se prilaže dokumentacija ovisno o veličini kuće koja se legalizira. Načelno možemo reći da će trebati geodetska snimka jer građevina nije u katarskom planu evidentirana u gabaritima u kojima je izgrađena. Iza toga će ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva izraditi snimku izvedenog stanja ili arhitektonsku snimku ili samo izračun, ovisno o veličini kuće. S ta dva dokumenta gospođa će otići u upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju, ispuniti zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, uplatiti upravnu pristojbu u visini 70 kuna u državnim biljezima", pojašnjavaju iz Ministarstva dodajući da se nakon provedenog postupka dobiva rješenje o izvedenom stanju. Prije toga, dakako, treba uplatiti barem jednu ratu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.
U strpljenju je spas!
Kada dobije potrebno rješenje, navode iz Ministarstva, provodi se upis novog stanja u katastar. No, koliko to točno košta – ne znaju. Ovisi, kažu, o parametrima kuće.
Od Ministarstva smo zatražili i komentar na šetanje od vrata do vrata o koje se danas često spotiču hrvatski građani.
"Do nesporazuma često dolazi zbog nepotpunih informacija kojima raspolaže bilo jedna bilo druga strana. Trebali bismo imati malo više strpljenja jedni prema drugima i svaki će se problem lakše i brže riješiti", poručuju iz Ministarstva ističući da je većina jedinica lokalne samouprave na svojim internetskim stranicama i putem medija objavila sve podatke koji u ovakvim postupcima mogu pomoći građanima.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
