Osječanka je, nakon povratka s posla, kupila desetak dekagrama kulena. Bila je, kaže, našminkana i dotjerana, i prodavačica joj je dala traženu robu. Dva dana kasnije, ponovo je došla kupiti istu količinu kulena, no ovoga puta rano ujutro, ležernije odjevena.
„Prodavačica me je najprije upozorila na cijenu (procijenila je prema mom izgledu da mi neće odgovarati, pretpostavljam), a potom je, kao neprimjetno, u omot stavila alarm. Bila sam neugodno iznenađena, a da provjerim mislim li da je to zbog "casual" odjeće, sutradan sam kupila to isto, također nakon povratka s posla, dakle dotjerana. Alarma nije bilo! Smatram to diskriminacijom prema kupcima, prokomentirala je V. T., za Glas Slavonije.
Predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača, Tanja Popović Filipović ističe kako je i sama doživjela različiti tretman ovisno o tome je li dotjerana, no s ovakvim primjerom se još nije susrela. „Taj proizvod ili ima ili nema kod. To smatram diskriminacijom“, upozorava.
Kraže odnosne milijardu kuna na godinu
S druge strane, gubitci do kojih dolazi zbog krađe u prodavaonicama trgovcima uzimaju od jedan do dva posto prometa na godišnjoj razini, odnosno kad je Hrvatska u pitanju - približno milijardu kuna.
No trgovci kažu kako im nije presudan izgled osobe nego cijena artikla. I sami su svjesni kako im se nerijetko se događa da ih potkradaju ljudi u finim odijelima i žene u skupocjenim kaputima, što je istaknuto i na konferenciji održanoj u srpnju ove godine u Zagrebu na temu "Sigurnost u prodaji i logistici", u organizaciji specijaliziranog časopisa "Zaštita". Videonadzor je naveden kao jedan od glavnih alata u prevenciji krađe, a spomenuti su i alarmi koji pište ako se artikl iznese iz trgovine.
No u cijeloj priči treba voditi računa i o dostojanstvu kupca.
„Ponavljam, alarme trebaju dobiti ili svi ili nitko“, ističe Popović Filipović.
