Zaostale ubojite naprave iz prijašnjih ratova i dalje prijete na istoku Slavonije pa ke tamošnje stanovništvo na oprezu što je i razumljivo, posebno kad se tome doda podatak da se na godišnjoj razini u tom dijelu Hrvatske pronađe i uništi do pet tona ubojitog "materijala".

Ta se informacija odnosi na nekoliko posljednjih godina, a, primjerice, u vrijeme mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja radilo se o nevjerojatnim količinama jer tada se na hrvatskom istoku na godinu uništavalo čak 50-ak tona raznoraznih eksplozivnih sredstava, od streljiva preko (polu)automatskog oružja do avionskih bombi, piše Glas Slavonije.  Koliko je zaostalog oružja i drugih opasnih sredstava i gotovo 30 godina nakon Domovinskog rata "skriveno" na istoku Slavonije, teško je, međutim, reći. Nerijetko se čuje i da "gotovo svaka kuća ima nešto od oružja" što se, pak, govori u kontekstu cijele regije koja je 90-ih godina prošlog stoljeća bila zahvaćena ratom. ''Smatramo pretjeranom javno istaknutu tvrdnju, a koja je ujedno i nedokaziva, da svaka kuća iz područja koje je bilo zahvaćeno ratom ima skriveno oružje ili neke ubojite naprave'', ustvrdili su iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske, dok glasnogovornik Dragoslav Živković pritom ističe i kako je "činjenično da je institut ‘tamne brojke‘ prisutan u gotovo svim segmentima života i društva, pa tako i u sferi nezakonitog posjedovanja oružja, streljiva ili drugih opasnih tvari." No navode i da policija "poduzima opsežne mjere prevencije u tom smislu" - prikuplja se, analizira i djeluje u pogledu informacija oko nezakonitog posjedovanje oružja i na svaku se obavijest ili informaciju "promptno reagira i primjenjuje važeće legislativne odredbe."

U PU u Vinkovcima tvrde i da nema nezakonite, kolokvijalno rečeno "prodaje oružje (iz rata) na ulici." ''Nismo u posjedu podataka kako je oružje lako pribaviti preko društvenih mreža ili drugih sredstava oglašavanja'', naveo je Živković, a prema spoznajama policije na krajnjem slavonskom istoku "nema organiziranog oblika trgovanja oružjem." ''Pitanje zaostalog oružja iz Domovinskog rata na području Vukovarsko-srijemske županije ne promatramo u kontekstu problema, najprije zato jer se primjeri detektiranja takvih događaja, nezakonitog posjedovanja, a još manje zloporabe, javljaju tek u pojedinačnim i rijetkim slučajevima'', rekli su također u policiji. Prema njihovoj statistici nisu česti ni slučajevi kaznenih prijava zbog nezakonitog držanja oružja, eksploziva i drugih nedopuštenih tvari, a za što se zakonom zapriječene kazne kreću i do tri godine zatvora.

U policiji kažu i da "dosadašnja kriminalistička straživanja nisu nedvojbeno dovela do zaključka da je dolazilo do stradavanja, bilo slučajnog ili neželjenog, a ni namjernog u smislu nasilnog djelovanja pri čemu bi bilo korišteno oružje proisteklo iz Domovinskog rata." Uz upozorenje da nezakonito posjedovanje oružja ugrožava ljudske živote, policija apelira na "sve one koji još negdje u svojim domovima čuvaju ili skrivaju oružje ili eksplozivna sredstva da to predaju policiji - bez sankcija." Glede zaostalog oružja, vođa Grupe protueksplozijske zaštite PU vukovarsko-srijemske Josip Colarić kaže da se situacija s početka 90-ih "drastično promijenila": ''Najveći pritisak povrata i odbacivanja oružja, raznih ubojnih, eksplozivnih i opasnih stvari zaostalih iz vremena Domovinskog rata dogodio se tijekom i nakon završetka mirne reintegracije kada se dnevno postupalo i po pet, šest puta, a u razdoblju 2010. - 2019. osjetio se rapidan pada postupanja, i do 50 posto''. Poratno je razdoblje, dodaje, bilo gotovo "kaotično" jer oružje i eksplozivna sredstva su se pronalazili i doslovno na cesti, u poljima i vrtovima, razorenim kućama ... Danas u prosjeku imaju jedno do dva postupanja prema ubojnim sredstvima po danu.  Statistika za 2019. godinu, a riječ je o dragovoljnoj predaji, izgleda ovako: 18 automatskih i poluautomatskih te šest repetirajućih pušaka, 129 ručnih bombi, 31 mina, 191 komad raznih drugih ubojnih i eksplozivnih sredstava, oko 9000 komada raznog puščanog streljiva i oko 20 kilograma eksploziva.

Kada je, pak, riječ o nalascima zaostalih i odbačenih "opasnih sredstava", u 2019. se u odnosu prema godini prije očituje smanjenje do 30 posto, ali je i - znatno povećanje zaostalih ubojnih sredstava iz vremena Drugog svjetskog rata i do 10 posto jer se, objašnjava, povećava dubina obrade tla, grade prometnice.... Zanimljiv, no nimalo bezopasan bio je, primjerice, slučaj s Dunavca kod Opatovca 2018. gdje je rekordno nizak vodostaj Dunava otkrio minsko polje što ga je rijeka skrivala od 1945. i na oko 250 kvadrata bilo je, među ostalim, sedam odskočnih mina njemačke proizvodnje. Colarić napominje da je riječ o vrlo specifičnom slučaju s obzirom na to da je tako nizak vodostaj potrajao samo pet dana i mine se zasigurno ne bi moglo uočiti možda i još nekoliko desetaka godina, a k tome su mine "na suhom" - u igri otkrila djeca. Ističe i da je količina pronađenih i/ili odbačenih opasnih naprava u usporedbi s dragovoljnom predajom u odnosu 60:40 posto, što još uvijek upozorava na velik problem odbacivanja "ratnih suvenira" od strane neodgovornih i nesavjesnih građana, dok je, kaže, dobra suradnja s građanima koji predaju oružje ili ubojite naprave koje su "davno zaboravili" u kakvoj šupi.