Iako svima pri pomisli na sve brojnije turiste u Zagrebu na pamet odmah padaju brojne gradske ljepote, poput Katedrale, zgrade HNK ili Muzeja Mimara, turisti šećući ulicama užeg središta grada zasigurno ne mogu zažmiriti kad naiđu na sramotna pročelja starih zgrada, koja u drugim europskim gradovima plijene svojom ljepotom. U Zagrebu istovremeno neka od njih izgledaju poput zgrada strave, pa se slobodno može reći da izazivaju samo zgražanje i depresiju. Izuzme li se strah od pada dijelova žbuke!
Neodgovorni vlasnici
"Problem neobnovljenih fasada starih zgrada korijene vuče još od 1945. godine, no to ne bi smjela biti isprika da se po tom pitanju ništa ne čini. Češka i Slovenija imale su daleko radikalniju situaciju, pa su svoj problem riješile", prokomentirao je za Danas.hr predsjednik Udruge hrvatskih arhitekata Hrvoje Hrabak. U Gradskoj upravi ističu da su obnova i održavanje građevina u središtu grada, po Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te Zakonu o vlasništvu, obveza vlasnika zgrada.
"Vlasnici građevina za koje je utvrđeno svojstvo kulturnog dobra ili koje se nalaze na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline dužni su ih čuvati i redovito održavati te provoditi mjere zaštite", poručuju iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture ističući da vlasnici snose i troškove održavanja. No, Hrabak upozorava da kod mnogih od tih građevina nije riješeno pitanje vlasničke strukture, pa stoga ne čudi da zjape prazne i neuređene te straše prolaznike.
Naprijed kafići, a iza njih užas
"Imamo ulice pune kafića, a iza njih se nalaze užasne fasade i napušteni stanovi. Starije stanovništvo koje i živi u takvim zgradama ne može financirati obnovu, a mladi se sve teže odlučuju za život u užem središtu grada. Sada su se i trgovine preselile u trgovačke centre", upozorava Hrabak dodajući da je Zagrebu nužna urbana razvojna strategija koja bi vratila život u središte grada i dala mu perspektivu. Smatra da bi Grad pritom trebao osmisliti sustav poticanja povratka ljudi i biznisa.
"Možda bi svoje brojne prazne prostore trebali dati u najam na primjerice pet godina. Oni koji uđu u prostor ne bi trebali plaćati najam, ali bi zauzvrat trebali obnoviti fasadu i održavati je", kaže Hrabak dodajući da bi ljude u centar Zagreba privuklo i njegovo kvalitetnije uređenje te osiguranje parkinga. No, takvih planova Grad, čini se, zasad nema. Ni eventualni porezi ili kazne za vlasnike neuređenih građevina, poručuju iz Grada, nisu u njihovoj nadležnosti. Ne čudi to jer bi u tom slučaju morali vjerojatno i sami sebe kazniti.
Grad se posljednji put za novac iz fondova EU kandidirao 2010.
No, nešto su ipak napravili! Tako je uz pomoć novca prikupljenog u ime spomeničke rente od 2005. do danas obnovljeno 99 građevina, 16 građevina se još uvijek obnavlja, a za 24 je u tijeku postupak javne nabave. Grad se posljednji put za novac iz Strukturnih fondova Europske unije natjecao 2010. godine. Tada je Zavod za zaštitu spomenika kulture predložio projekt pod nazivom "Obnova fasada u povijesnoj jezgri", te projekt rekonstrukcije i obnove palače Grlečić-Jelačić na Trgu sv. Marka i palače Magdalenić-Drašković-Jelačić. No, otada su prošle dvije godine, pa bi možda bilo krajnje vrijeme da se ponovno zasuču rukavi i iz EU iskoristi baš sve što se može. U suprotnom, turisti bi mogli odlučiti da im je bolje da na putu s mora Zagreb ipak preskoče i stanu tek kad prijeđu granicu. U Sloveniji je slika potpuno drugačija.
