Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini za 2 posto.
Otvarajući sjednicu premijer Tihomir Orešković rekao je kako je u izradu proračuna utrošeno puno vremena i truda.
"Znam da svi volimo status quo, ali smo u situaciji da promjena mora biti status quo", istaknuo je Orešković.
Rekao je kako potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis dolazi u Hrvatsku i kako će to biti prilika da vlada pokaže plan reformi koje planira.
"Znamo da izvješće koje će Europska komisija objaviti u petak neće moći biti puno drugačije nego je bilo do sada", kazao je premijer a prenosi HRT.
Marić: Plaće i mirovine se neće smanjivati
Smjernice proračuna predstavio je resorni ministar Zdravko Marić.
"Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje", rekao je Marić, dodavši da su ove projekcije vrlo blizu projekcijama Europske komisije i da su realne. Cilj Vlade je, dodao je, da deficit bude na razini od 3 posto BDP-a.
Istaknuo je da su u proračunu osigurana puna sredstva za mirovine i plaće koje se neće smanjivati. Prema smjernicama proračuna za poticaje za novorođenčadi osigurano je 100 milijuna kuna.
Uz gospodarski rast, Marić ističe da će se pratiti i stopa nezaposlenosti i rast zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u 2016. godine planira se spustiti ispod 16 posto, a do kraja projiciranog razdoblja ispod 14 posto, naveo je.
Temeljem tih makroekonomskih projekcija za 2016. ukupni prihodi državnog proračuna planirani su od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.
Unatoč projiciranom gospodarskom rastu i prihodima, u četiri i pol tjedna ova Vlada se fokusirala na rashodnu stranu proračuna, jer je smatra ključnim instrumentom fiskalne konsolidacije, naveo je Marić.
Deficit 3 posto BDP-a, rashodi na razini prošlogodišnjih
Rashodi u ovogodišnjem proračunu planiraju se u visini od 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na preliminarno izvršenje prošlogodišnjeg proračuna.
Tako bi proračunski deficit iznosio 7,5 milijardi kuna, ili 2,2 posto projiciranog BDP-a. Deficit opće države za ovu godinu iznosio bi, pak, 9,2 milijarde kuna, ili 2,7 posto BDP-a. Po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 deficit opće države trebao bi biti oko 3 posto BDP-a.
Ukupni rashodi ovogodišnjeg proračuna ne bi trebali biti veći od plana za prošlu godinu, koji je bio malo viši od 120 milijardi kuna, a deficit bi trebao biti na razini od 3 posto BDP-a.