Izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu precizira se izbor glavnog državnog odvjetnika, zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) uređuje se njegov djelokrug i način rada, dok se zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava odnosi na ustanovljavanje županijskih i općinskih državnih odvjetništva te se određuje područja njihove nadležnosti.
Samo promjena forme?
"Riječ je više o promjeni forme nego o reformi", ocijenio je u srijedu u raspravi Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) koji drži da se novim zakonima ništa neće promijeniti za građane. "Za reformu treba imati hrabrosti i napraviti određene iskorake", kazala je Anka Mrak Taritaš (Glas). Iskorak bi bio imenovanje glavnog državnog odvjetnika na 7 godina, umjesto sadašnjih 4, kao i objavljivanje na internetu učinkovitosti i broja riješenih predmeta pojedinih državnih odvjetnika, kazala je.
Nejasne odredbe
Za produljenje mandata glavnog državnog odvjetnika založio se i Marko Sladoljev (Most), ali i za veću transparentnosti procesa u pravosuđu. "Važno je da se glavni državni odvjetnik bira na transparentan način, uvažavajući sve potrebne standarde objektivnosti i profesionalnost", istaknuo je Sladoljev. U tom smjeru Most predlaže da se postupak kandidiranja i imenovanja puno jasnije propiše, kao i da DOV daje mišljenje za kandidaturu svakog kandidata.
Orsat Miljenić (SDP) osvrnuo se na neodređenost odredbi o uvjetima za razrješenje državnog odvjetnika, iščitavajući u tome mogući politički pritisak. Zakonsko rješenje koje nije dovoljno precizno omogućuje Vladi diskrecijsku procjenu, kazao je. Sabor sjednicu nastavlja u četvrtak.
