Saborska oporba ocijenila je u četvrtak da dosadašnje Vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu nisu dale rezultata, a kod donošenja novih mjera treba prvenstveno zaštiti najugroženije građane.
Peđa Grbin (SDP) ustvrdio je da dosadašnje vladine mjere kao što su bijele liste, „prijetnje prstom” i inspekcijski nadzori nisu dale rezultate, a još uvijek ne znamo koje će mjere biti na snazi od 1. travnja.
Grbin: Država ima više novca, ali ne vraća ga građanima
Ovo što Vlada i HDZ rade s najavama subvencioniranja najma ili svađa HERA-e i Ministarstva oko toga hoće li cijene plina rasti direktno utječe na povećanje inflacije, ocijenio je Grbin.
„Oni danas još uvijek ne znaju što će ponuditi građanima i gospodarstvu, to hrani zvijer koja se zove inflacija”, izjavio je.
Među pet najlošijih smo država u Europi po inflaciji, oni koji bi se s njom trebali boriti to ne znaju, a alati postoje, kazao je naglasivši da treba na vrijeme najaviti mjere da se ljudi znaju pripremiti za travanj.
Lani su plaće pale za četiri posto, što je oko 400 eura na godišnjoj razini, dok su mirovine realno pale za 3,5 posto. Da se prihvatilo povećanje osobnog odbitka na dohodak, građani bi dobili između 350 i 400 eura godišnje i kompenziralo se ono što su izgubili, kaže Grbin.
S druge strane, BDP je narastao, država ima više novca, razlika je u punih deset postotnih poena pa je legitimno pitati zašto iz se državnog proračuna dio tog novca ne vrati građanima.
Svi poduzetnici trebaju dobiti iste mjere, ako se svim trgovačkim lancima to ne omogući za očekivati je da će dizati cijene, ali to neće platiti njihova centrala u Njemačkoj nego će prevaliti na kupce u Hrvatskoj, poručio je Grbin.
Da Vladina borba protiv inflacije nema rezultata smatra i Sandra Benčić (Možemo). Ublažavanje rasta cijena energenata nije rezultiralo time da ne rastu druge cijene esencijalnih proizvoda „zato što je Vlada ušla amaterski u tu priču“.
„Od početka mjere trebaju štititi najugroženije - da se klasificiraju kućanstva koja su najviše pogođena rastom cijena hrane i pića, a treba ostaviti i mjesta za obuzdavanje inflacije“, rekla je.
Proširenje neoporezivog dijela dohotka ne treba biti za sve, već samo za kategoriju građana s najnižim dohocima.
Benčić smatra da treba nastaviti ograničavati cijene energenata, a kućanstva treba klasificirati prema tome jesu li u riziku od siromaštva, odnosno je li im pala kupovna moć za osnovne artikle.
Grmoja: Kardinalna greška s uvođenjem eura
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja pozvao je Vladu da primijeni mjere koje su predložili još prije dvije godine - smanjenje poreza na dohodak, povećanje neoporezivog dijela primitka na plaću te jedinstveni dječji doplatak.
Naglasio je kako je porast cijena ogroman, a udar na najsiromašnije građane neizdrživ. Porast od osam ili 11 posto je samo dodatak na prijašnji rast cijena, dakle dodatan udar na građane.
Smatramo da je napravljena kardinalna greška s uvođenjem eura, ali nitko nas nije želio čuti, kazao je Grmoja i dodao da će ovakvo kretanje inflacije utjecati na manju kupovnu moć građana pa slijedi recesija.
„Ako se smanje subvencije velikim gospodarskim subjektima, pitanje je što će se napraviti gospodarstvu”, kazao je u vezi mogućeg kažnjavanja trgovačkih centara koji nisu dostavili cijene.
