Dok se epidemiološka situacija u Hrvatskoj iz dana u dan pogoršava, u tzv. V-krivulju oporavka, koja uključuje brzi i nagli rast gospodarstva nakon prethodnog strmog pada, čini se da malo tko više vjeruje. Stoga se sve više govori o tzv. K-krivulji oporavka, gdje se ekonomija razdvaja na one sektore koji su se oporavili vrlo brzo, ili pak nisu ni pali nego su u krizi još doživjeli i prosperitet, te na sektore koji gube bitku u pokušaju suživota s epidemiološkim mjerama, čekajući bolje dane, nadajući se povratku na "staru normalu", piše Novi list.
Čini se da epidemiološki okvir sve više diktira samu strukturu ekonomije, a pogoršavaju se i donedavno optimistične prognoze oko pada BDP-a.
Ova kriza drugačija od svih prijašnjih
Iako je nedavno guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, vezano za recesiju, kazao da je najgore prošlo, nakon najnovijeg pogoršanja epidemiološke situacije, jasno da će novih restrikcija biti. Vujčić je, piše Novi list, nedavno izjavio da je, s obzirom na strukturu hrvatske ekonomije s kakvom smo ušli u krizu, stanje još i dobro te da je došlo do bitne razlike u tome kako je pandemija utjecala na različite sektore. Sektor industrije se, primjerice, u srpnju vratio na razinu veću od predkrizne, sektor građevinarstva je skoro na razini kao i prije krize, ali je sektor usluga i dalje znatno ispod.
"Nikad nismo imali ovako različiti utjecaj krize na različite sektore nego bi se više-manje oni kretali zajedno", kazao je Vujčić tumačeći po čemu je ova kriza drugačija od prijašnjih.
Neki sektori, poput telekomunikacija ili IT sektora, danas rade čak i bolje nego 2019. godine, industrija i građevinarstvo već su se vratili na pretkriznu razinu, dok će sektoru usluga, prvenstveno hotelijerskom te sektoru posluživanja hrane i pića, trebati duže vrijeme da se oporave.
'Zatvaranja kakva smo imali u proljeće nisu izgledna'
Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke, također smatra kako je izvjesno da se neće ostvariti tzv. scenarij V-krivulje oporavka.
"Premda će pad u većini EU-zemalja ove godine biti nešto plići nego što se očekivalo odmah po izbijanju krize, postaje sve jasnije kako će za potpuni oporavak biti potrebno pričekati još barem dvije godine. Naša su očekivanja kako će eurozona zabilježiti pad od 7,6 posto ove godine, koji bi trebao pratiti oporavak od 5,4 posto u sljedećoj godini. Očekivanja za domaću ekonomiju tek su nešto lošija, poglavito kao posljedica veće ovisnosti o nepovoljno pogođenom sektoru turizma. Tako očekujemo pad BDP-a oko razine od 9 posto te oporavak nešto iznad 5 posto u 2021. Dolazak hladnijih mjeseci svakako bi mogao pogoršati epidemiološku sliku, međutim zatvaranja kakvima smo svjedočili tokom proljetnih mjeseci trenutno se ne čine izglednima, uz relativno snažan konsenzus oko toga unutar EU-a", kazao je Kovač za Novi list.
I on ističe kako je sektor usluga, ponajviše zbog neposrednog kontakta s potrošačima, pogođen više od ostalih.
"Svojevrsno razdvajanje kojem svjedočimo sugerira kako će većina fiskalnih potpora države u razdoblju pred nama biti usmjerena upravo prema sektoru usluga, s ciljem očuvanja radnih mjesta. U tom kontekstu, ne očekujemo značajnije turbulencije, ali epidemiološka slika će svakako utjecati na izglede da pad bude nešto veći ili manji od spomenutih 9 posto, zaključuje Kovač.
Je li spas u sredstvima Europske unije?
Ekonomski analitičar Velimir Šonje na svom je blogu Ekonomski Lab također istaknuo da "nitko više ne sanja o V-oporavku brzoga tipa".
"Desni krak V-a je položeniji, a neki pričaju o K-oporavku u kojem se sektori snažno odvajaju; dok se jedni (npr. ICT, građevinarstvo) kreću po sjeveroistočnom kraku K-a, drugi sektori idu po jugoistočnom kraku. Prije bih rekao da će oporavak u nekim zemljama (kao u SAD-u nakon 2009.) biti razmjerno brz, nalik V-u, dok će oporavak u nekim drugim zemljama u jednom trenutku biti zakočen zbog strukturnih slabosti ili nesretnih okolnosti, kao što je bio slučaj u EU, a posebno u Grčkoj, Hrvatskoj i Italiji", navodi Šonje na svome blogu.
On smatra da je Hrvatska kandidat za oba scenarija, a spominje i "mogućnost da Hrvatska još jednom zaglavi u dugotrajnijoj recesiji". Ipak, u izjavi za Novi list, Šonje kaže kako "ne misli da će se ponoviti razdoblje 2009. do 2014. jer je očekivani priljev sredstava EU toliko velik da će biti dovoljan da pomogne oporavak".
"Da tih sredstava nema, vlastite slabosti bi nas inače mogle dovesti u situaciju da se ponovi scenarij iz prošle krize", ističe Šonje.
