Nakon što je vijećnik Mjesnog odbora Vrapče - centar, Domagoj Kukas, ukazao na šokantan prizor - trinaest šprica i igala pronađenih uz dječje igralište Osnovne škole grofa Janka Draškovića u Vrapču koju svakodnevno pohađa gotovo 700 učenika, pokrenula se velika akcija s ciljem da se upozori nadležne institucije, piše Jutarnji.hr.
"Pozivam sve na povećan oprez na području Vrapča - centar s osobitim naglaskom na grmlje, mračne kutke i mjesta koja nisu u stalnom protoku ljudima. Šprice i igle sanirane su od strane dobrih građana", napisao je Kukas na svom Facebook profilu prije tjedan dana.
Tatjana Nemeth Blažić, specijalist epidemiolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za Jutarnji je objasnila kolika je stvarna opasnost od zaraze prilikom uboda.
VIŠE O TEMI:
>>Stravični prizori u Vrapču: školsko igralište puno iskorištenih narkomanskih šprica
Kako je rekla, opasnost postoji u slučaju ozljede s iglom ili drugim predmetom koji je bio u kontaktu s krvlju druge osobe. Premda postoji više mikroorganizama koji tako mogu prenijeti zarazu, najčešći i najznačajniji su virusi HBV (virus hepatitisa B), HCV (virus hepatitisa C) i HIV (virus humane imunodeficijencije). Međutim, jasno treba istaknuti da sami dodir potencijalno zaražene tekućine (krv, plazma, spolne tekućine - sjemena tekućina, vaginalna tekućina) s neoštećenom i zdravom kožom (bez otvorenih rana) ne predstavlja rizik od zaraze HIV-om, hepatitisom B i hepatitisom C.
Prema statističkim podacima HZJZ-a, mnogo je više profesionalnih ozljeda, tj. ubodnih incidenata u zdravstvu, nego onih do kojih je došlo prilikom neprofesionalnih izlaganja opasnostima, u koje se ubraja i spolna izloženost.
"Rizik od infekcije nastaje ozljedom odnosno upotrebom kontaminiranih predmeta, kada dođe do oštećenja kože ili sluznice i direktnog kontakta s krvlju zaražene osobe. Osim ozljede u kontaktu s kontaminiranim iglama ili drugim medicinskim instrumentima, rizik od zaraze hepatitisom B i C ili HIV-om predstavlja i korištenje tuđe igle i drugog nesterilnog pribora za konzumiranje droga (najčešće), tetoviranje ili stavljanje piercinga u nesterilnim uvjetima, ili upotrebu tuđeg oštrog pribora za osobnu higijenu (npr. škarice, britvice, četkice za zube)", dodala je dr. Nemeth Blažić.
Dodaje kako ti virusi ne mogu dugo preživjeti u zraku. "Rizik od zaraze prilikom uboda na iglu mnogo je veći ako se ozljeda, odnosno ubod, dogodi neposredno nakon upotrebe zaražene osobe, no ako je igla odbačena neko vrijeme, opasnost se znatno smanjuje.
Ukoliko dođe do uboda djeteta, dr Nemeth Blažić iznosi sljedeće savjete:
"Pustiti da mjesto ozljede/uboda na koži krvari nekoliko sekundi, ne isisavati krv s mjesta uboda, odmah isprati tekućom vodom i oprati sapunom i vodom, ne trljati, isprati i posušiti. Nakon toga, važno je primijeniti odgovarajući postupak s osobom koja je bila ozlijeđena ili imala ubodni incident, a to je pravovremeno javljanje liječniku koji će procijeniti rizik od zaraze, te po potrebi provesti odgovarajuće mjere zaštite i praćenja (primjerice provjera cjepnog statusa, cijepljenje hepatitisa B kod osoba koje nisu cijepljene, primjena antiretrovirusnih lijekova, testiranje)", kaže dr. Nemeth Blažić, piše Jutarnji.
