U Hrvatskoj je od početka nove godine zaraženo koronavirusom oko 100.000 ljudi, među kojima je velik broj cijepljenih i preboljelih budući da omikron očigledno izbjegava stečeni imunitet.
Bernard Kaić iz HZJZ-a rekao je za Dnevnik Nove TV da je među ukupno oboljelima, postotak onih koji su ranije već bili bolesni bio niži, oko 1,1 i pol posto, ali zadnjih tjedna dosegnuo je 15 posto.
Među novozaraženima u nedjelju tridesetak posto je cijepljeno s dvije doze, a pet posto s tri. Srećom, i cijepljeni i preboljeli najčešće imaju blaže simptome.
Ponaša se kao novi virus?
Kaić tvrdi kako izgleda da omikron izbjegava ranije stečeni imunitet jer se ponaša skoro kao novi virus. Naveo je primjer jednog mladića koji je obolio mjesec dana nakon prve bolesti.
"Promijenit ćemo vjerojatno preporuku da se nakon preboljenja počne ranije cijepiti, recimo tri mjeseca nakon preboljenja", pojasnio je Kaić.
Ako ste se prvo cijepili, a nakon toga zarazili to se smatra neuspjehom cijepljenja. "Oni koji su preboljeli se trebaju cijepiti nakon preboljenja, neovisno jesu li prije bili cijepljeni ili ne", tvrdi Kaić.
Zaštita od smrti
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", otkrila je da od zaraze postojeća cjepiva štite do 30 posto, ali da u punom većem postotku i dalje štite od dolaska u bolnicu i smrti.
Dvije doze, kaže, štite od teške bolesti i smrti do 65 i više posto, a treća booster više od 80 do 90 posto.
Rezervoari novih varijanti
Kristian Vlahoviček s PMF-a je rekao da su necijepljeni rezervoar novih varijanti virusa, koji diktiraju razvoj epidemije, te je dodao da čovjek treba imati kristalnu kuglu da shvati i vidi što će se dogoditi.
Istaknuo je da mutacije mogu otići u svim mogućim smjerovima i napraviti još puno štete, ali i postati obična prehlada. Nada se da će jedan od tih povoljnih scenarija biti taj koji će se odvijati.
Počinje brzo antigensko testiranje u primarnoj zaštiti
Brzo antigensko testiranje na koronavirus počinje u ponedjeljak u većem dijelu ordinacija primarne zdravstvene zaštite unatoč izraženom protivljenju dijela liječnika obiteljske medicine koji tvrde da nisu dobili naputke od resornog ministarstva i nemaju uvjeta za testiranje.
Testiranje bi se trebalo provoditi u ordinacijama obiteljskih liječnika, pedijatara, stomatologa i ginekologa. Ministar zdravstva Vili Beroš prošlog je tjedna iznio podatak da je dosad 995 ordinacija primarne zdravstvene zaštite od ukupno 5000 ordinacija obavljalo brza antigenska testiranja pa ih je zbog izvanredne situacije pozvao da odgovore na potrebe testiranja svojih osiguranika.
No, dio primaraca izrazio je nezadovoljstvo tvrdeći da su već sada pretrpani poslom i administracijom. Beroš im je poručio da će im svaki prekovremeni sat biti plaćen.
