Za obnovu kuća i stanova oštećenih u potresu građanima ipak neće trebati 90 dokumenata. Trenutno se pročešljavaju papiri potrebni za obnovu i traže informatička rješenja kojima bi se omogućilo digitalno provođenje postupka, što znači da bi veći dio potrebnih dokumenata digitalnim putem prikupljala državna administracija, a ne vlasnici oštećenih objekata, piše Jutarnji list.
"Ovaj tjedan smo si dali zadatak da još jednom prođemo dokumentaciju potrebnu za obnovu kako bismo vidjeli što možemo pojednostaviti. Budući da se mijenja zakon, još ćemo dodatno sve pročistiti", kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Jedna struja po starom, druga za digitalizaciju
Ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba i okolice Damir Vanđelić također ističe da su u Fondu, kao i u Ministarstvu graditeljstva svjesni da je građanima teško prikupiti svu pogrebnu dokumentaciju pa se stoga nastoje naći informatička rješenja kako bi čitav postupak bio brži i funkcionalniji. Isto je potvrdio i Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.
No, kako piše Jutarnji list, iz razgovora s nekoliko osoba zaduženih za proces obnove proizlazi kako u državnom aparatu koji treba iznijeti obnovu postoje dvije struje. Jedna struja navodno stoji iza postojećih obrazaca i potrebnih dokumenata koje građani trebaju prilagati i ne bi ništa mijenjala, dok se druga, navodno malobrojnija struja, zalaže za digitalizaciju cijelog procesa.
Tisuće zahtjeva u obradi, a zasad odobreno samo 29
Naime, ove potonje zabrinjava podatak da je Fond za obnovu Zagreba i okolice do sada odobrio samo 29 zahtjeva za isplatu sredstava, a tisuće su zahtjeva u obradi pa oni traže digitalno povezivanje s gruntovnicom, Poreznom upravom, MUP-om, maticama, HZMO-om i drugim državnim tijelima te da na temelju OIB-a podnositelja zahtjeva sami uđu u baze podataka i izvade dokumente koji su im potrebni. U toj varijanti građani bi trebali donositi samo one dokumente koji ne postoje u bazama državnih institucija, piše Jutarnji list.
Primjerice, ako je netko izvanknjižni vlasnik oštećene nekretnine i nije upisan u zemljišne knjige, onda će vlasništvo trebati dokazati prilaganjem ugovora iz kojeg se vidi da je kupio nekretninu. Oni koji zagovaraju digitalizaciji i pojednostavljenje postupka, zatražili su od Ministarstva pravosuđa da pripreme registar s datumom 22. ožujka 2020. godine u kojem bi se vidjelo vlasničko stanje u zemljišnim knjigama u Zagrebu i Krapinsko-zagorskoj županiji na dan potresa. Isto bi se moglo napraviti i za Baniju.
'Tko je bio uporan, taj je podnio zahtjev'
"Kada koncentirano uzmete u ruke obrazac 2 koji je temeljni zahtjev za obnovu, u njemu možete pobrojati 80 točaka, svaka ima svoj broj i opis, a onda ide navod dokumenata. Iza svake točke ne stoji potreban dokument. Kada pročitate najveći niz dokumenata koji postoji, a to je da se dokazuje da zgrada ima građevinsku dozvolu, trebate obratiti pozornost na uvod, u kojem se kaže da treba jedan od navedenih dokumenata, pa se onda nabraja deset mogućih", kaže državni tajnik Uhlir dodajući kako su, da bi pomogli građanima, naveli sve dokumente koji su postojali tijekom povijesti, a prate zakonodavstvo koje se mijenjalo.
Na pitanje zašto se građane tjera u gruntovnice ako su zemljišne knjige digitalizirane i pretražive na temelju OIB-a, Uhlir je kazao da katastar i gruntovnica nisu još do kraja usklađeni te da ima stvari koje treba provjeravati.
"Radimo na tome da povezujemo baze, ali one nisu rađene tako da međusobno komuniciraju. Da proces ne bi stao, svi mogu zahtjev podnositi u papirima, ali kada se bude moglo digitalno rješavati, onda će se prijeći na taj model. Do sada smo zaprimili stotinjak zahtjeva. Tko je bio uporan, taj je podnio zahtjev", kazao je Uhlir za Jutarnji list.
Državni tajnik Gršić obećao je, pak, da će država učiniti sve da građani ne moraju ići od šaltera do šaltera.
