Da bismo se što efikasnije međusobno štitili od koronavirusa maske ćemo morati sve dok ne bude pronađeno cjepivo i dok ne bude proglašen kraj epidemije, učestalo uppzoravaju stručnjaci na čelu s epidemiolozima. Istovremeno, jedno od sve češćih pitanja jest ne samo ono vezano za dodatne pozamašne troškove u već ionako prilično tankim kućnim proračunima, nego i vezano uz gospodarenje novom vrstom otpada koju je donijela pandemija COVID-19.
Na pločnicima, parkiralištima supermarketa i zelenim površinama, na plažama širom svijeta, na dnu mora ... kirurške maske i rukavice od lateksa svuda su oko nas, a sve svjesnija ovog novog okolišnog problema je, kao što smo pisali, Francuska u čijim se medijima gotovo odmah počelo raspravljati o potrebi naplate visokih novčanih kazni za neodgovorno bacanje novog otpada.
Podsjetimo, zaštitne maske i rukavice pronađene su tijekom lipnja u sedam glavnih europskih rijeka, upozorila je nedavno francuska Zaklada ''Tara Océan'', a nešto ranije smo pisali i da je ekološka udruga ''Opération mer propre'' objavila fotografije koje su snimili njezini istraživači i ronioci i koje pokazuju kako je dno Sredozemnog mora puno jednokratnih maski i rukavica.
S obzirom na to da je riječ o izuzetno brzom gomilanju i novoj prijetnji plastičnog otpada koji se ne može razgraditi i reciklirati, četrdesetak znanstvenih timova diljem labaratorija u Francuskoj je zajedničkim snagama pokušalo naći siguran način sterilizacije iskorištenih kirurških i FFP2 maski koje bi se nakon toga moglo ponovo upotrebljavati. Prvi rezultati, o kojima ovih dana piše Le Parisien, daju nadu da je to moguće.
Obećavajući rezultati, potrebna dodatna ispitivanja
Istraživanje predvode Nacionalni centar za znanstvena istraživanja (CNRS), Povjerenstvo za atomsku energiju i alternativne energije (CEA), Nacionalni institut za zdravstvena i medicinska istraživanja (Inserm) i Agencija za sanitarnu sigurnost hrane, zaštitu okoliša i zaštitu na radu (ANSES). Nalog je dala francuska vlada još u ožujku hitno zatraživši da se istraže mogućnosti dezinfekcije maski kao najučinkovitijeg oružja protiv koronavirusa.
Centar za istraživanje bolesti respiratornog sustava u Regionalnoj sveučilišnoj bolnici u Toursu primijenio je jednostavnu metodu: FFP2 maske su u atmosferskoj komori uz visoku relativnu vlažnost zraka sat vremena izlagali temperaturi od 70 °C. Dakako, valja imati na umu da ovaj postupak funkcionira u laboratorijskim uvjetima. Međutim, ravnatelj Centra Mustapha Si-Tahar objasnio je da je dobivena potvrda ''da postupak omogućuje ne samo deaktivaciju patogena poput koronavirusa, virusa gripe i bakterija koji se mogu nalaziti na maski, već da maske zadržavaju svoju moć filtriranja''.
Ostali timovi su radili druga ispitivanja na kirurškim i FFP2 maskama tako što su ih prali na temperaturi od 95 °C, zračili i tretirali vrućom parom te etilen oksidom. Prema pokusima koji su provedeni u Sveučilišnoj bolnici u Grenobleu, standardne maske dobro podnose sterilizaciju na 95 °C, kao i zračenje, a čini se i da FFP2 maske ostaju bez ikakvih tragova virusa nakon tretmana etilen oksidom.
Kiruškim maskama je za razgradnju u prirodi potrebno i do 450 godina
Doduše, valja imati na umu i da su znanstvenici i znanstvenice američkog MIT-a nakon sterilizacije N95 maski gama zračenjem ustanovili da maske gube značajan postotak učinkovitosti filtriranja zbog čega više nisu pogodne za zaštitu od virusa SARS-CoV-2, pisao je Ekovjesnik. Ne treba zanemariti ni da je ovo francusko istraživanje pokrenuto u prvim mjesecima pandemije, kao i da je riječ o rezultatima postignutima u laboratorijskim uvjetima. No, u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS) ističu zadovoljstvo i očekuju odobrenje za nastavak ispitivanja u stvarnim uvjetima s obzirom na to da je riječ o iznimno velikom okolišnom problemu.
Francuska ga je i sve više svjesna pogotovo jer je od petka nošenje maski postalo obvezno i na otvorenom u cijelom glavnom gradu. Pješaci, biciklisti, motoristi i vozači skutera moraju nositi masku, a ona je obavezna i za pariška predgrađa, naime, dosad su maske bile obvezne samo u nekim jako posjećenim i turističkim dijelovima Pariza.
Jasno je da će i odbačenih maski sada biti još više, a iz Uredu francuskog premijera Jeana Castexa za Le Parisien su poručili da se provedba ovog rješenja ''ne odgađa na neodređeno vrijeme''. No, ističe se da su potrebna i dodatna ispitivanja, kao i potvrda pravnih stručnjaka, a tu je i pitanje hoće li reciklirane maske ponovno koristiti osobe koje su ih već ranije upotrijebile ili ih se može slobodno distribuirati?
Problem je vidljiv i u Hrvatskoj, a u svibnju su apel građanima i građankama uputile i Zagrebačke otpadne vode moleći ih da ne bacaju sanitetski otpad u zahod nakon što su nakupine dezinfekcijskih maramica, tekstila, respiratornih maski i silikonskih rukavica uzrokovale začepljenje središnjeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. A i na javnim površinama primjećuje se sve veća količina iskorištenih jednokratnih maski i rukavica. Kiruškim maskama je za razgradnju u prirodi potrebno i do 450 godina.
