Hrvatskoj nedostaje radne snage, kao i cijeloj EU. Europska komisija zbog toga je u četvrtak donijela odluku o demografskom osnaživanju EU-a. Na raspolaganju će biti razna sredstva iz mehanizama za oporavak i otpornost iz Europskog socijalnog fonda plus.
Hrvatska iz godinu u godinu izdvaja sve više radnih dozvola za strane radnike, uglavnom zato jer kompanije tvrde da ne mogu naći radu snagu na domaćem tržištu, a o toj temi govorilo se U mreži prvog na HRT-u.
'Želimo pružiti priliku i onima koji razmišljaju da dođu s obiteljima'
"Po nekim istraživanjima 78 posto malih i srednjih tvrtki treba strane radnike, ne mogu naći radnu snagu na domaćem tržištu rada i država zbog toga treba žurno reagirati", kazao je državni tajnik MUP-a Željko Katić. "Mi već postojeći zakonski okvir, zakon o strancima, omogućavamo zapošljavanje strane radne snage, sve više te radne snage dolazi iz udaljenijih zemalja jer više ni u našem okruženju nema dovoljno radne snage da bi zadovoljile svoje potrebe i država EU. Tražimo nove načine kako bi se upravljalo migracijama", dodao je.
Najavio je da će se produžiti vrijeme na koje se mogu izdati dozvole za rad - vrijedit će maksimalno do tri godine. Priprema se i mogućnost da u Hrvatsku mogu useliti i drugi, ne samo oni koji dolaze raditi kod poslodavca.
"Trenutno poslodavac je taj koji znatno utječe na dolazak određenih stranih državljana, država u ovom slučaju ne utječe ni na selekciju tih ljudi, ni na to gdje oni žele živjeti, i hoće li doći s obiteljima ili sami. Želimo pružiti priliku i onima koji razmišljaju da dođu i s obiteljima, da se možda nasele na demografski opustošena područja. Nadamo se da će se to pred Vladom pojaviti do kraja ove godine", najavio je Katić.
POGLEDAJTE VIDEO: Procjenjuje se da će za 30-ak godina četvrtina stanovnika u Hrvatskoj biti stranci. Provjerili smo kako im je živjeti, ali i raditi u RH
Sever: Tako se cijena rada drži poprilično nisko
Sindikalist Krešimir Sever istaknuo je da sindikati nisu protiv stranih radnika.
"Znamo i zbog čega naši ljudi odlaze, i sve to uzrokuje ta kretanja radnika. Činjenica je da se ne možemo miriti ipak s činjenicom kako samo olako gledamo kako naši ljudi odlaze iz Hrvatske, kako se na njihova radna mjesta dovode strani radnici", rekao je Sever.
"Strana rada snaga koja je spremna raditi za niža primanja, neovisno o tome što im poslodavac ne smije ponuditi nižu plaću od one koju je spreman ponuditi domicilnim radnicima, ali strani su za to spremni raditi i tako se ta cijena rada drži poprilično nisko", upozorava Sever. Dodaje da će doći do kontra efekta, gdje će naši radnici nastaviti odlaziti raditi van Hrvatske.
Jurić: Nitko neće moći garantirati je li riječ o azilantima, ilegalnim migrantima…
Demograf Tado Jurić istaknuo je da Hrvatska ima najliberalniji zakon o useljavanju u EU.
"Procesi potiču iseljavanje Hrvata, useljavanje strane radne snage dovodi do svega što je gospodin Sever govorio, posljedica je tu još pregršt, to se odražava i na rast cijena nekretnina. Novi pakt o migracijama predlaže da svaka članica po azilantu koji primi dobiva 20 tisuća eura. Hoće li se to odraziti i na Hrvatsku, Slavoniju? Bugarska i Irska nisu ušle u Schengen, Hrvatska je. S time je ona obvezna svakome tko uđe u zemlju ponuditi azil. Ako zakon predvidi da osobe iz stranih zemalja uđu u RH bez radne dozvole, nitko neće moći garantirati je li ovdje riječ o azilantima, ilegalnim migrantima, ili stranoj radnoj snazi", upozorio je Jurić.
Jurić smatra da treba postaviti pitanje priprema li se teren za prikrivanje masovne iregulirane migracije. Upozorio je i kako Hrvatska nema migracijsku politiku i kako je hitno treba donijeti, zajedno s integracijskim testom za useljenike.
Pretvaramo se u useljeničku zemlju
Strane radnike treba uvoziti kako bi se zadržale sadašnje stope rasta. Predviđa se da će Hrvatska idućih godina morati otvoriti novih 100 do 200 tisuća radnih mjesta. U tom smislu nema alternative osim uvoza radne snage. Fali nam trenutno 100 tisuća radnika, kaže Hrvoje Butković iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
"Mislim da se nužno pretvaramo iz iseljeničke u useljeničku zemlju te smo u konkurentnoj ulozi sa svim drugim zemljama EU za strane radnike i moramo napraviti dobar imidž Hrvatske u tim zemljama da bismo te ljude privukli", dodaje Butković.
Katić iznosi podatak da trenutno 23 do 24 posto ljudi koji su dobili radnu dozvolu istu traže i iduće godine, dok ostali idu drugim poslodavcima, vrate se u svoju zemlju ili odu u neku drugu EU zemlju.
'Mi smo ovih zakonom pristali nestati'
"Mi smo ovim zakonom kao narod pristali nestati. Ovdje je jasna stvar da je naše useljavanje neselektivno. U Njemačku useljavaju visokoobrazovani, kod nas nije tako. Kako poslodavci mogu kreirati useljeničku politiku bez da se narod išta pita?", kaže Jurić.
"Nama se javljaju ljudi koji kažu da vrlo često jedni ljudi uđu u Hrvatsku da rade jedan posao, a na kraju rade drugi posao. Zbog čega se bavimo time samo da nam fali radna snaga, a ne kako ćemo naše ljude ohrabriti da ostanu ovdje", kaže Sever. "Radnike ćemo dovesti ovdje, a onda vidjeti te jadne ljude kako poslije posla bauljaju Zagrebom i nekim drugim gradovima, vikendima se skupljaju međusobno, društvu će ostati na skrb što će se s tim ljudima događati", upozorio je.
