Imate li kredit možda ćete ga lakše otplaćivati. Premijerka Jadranka Kosor ovoga će tjedna okupiti čelnike banaka i zatražiti od njih da snize kamatne stope na sve vrste kredita.
Prema pisanju Vjesnika, Vlada će, ne pristanu li banke sniziti kamate, razmisliti o uvođenju posebnog nameta na njihovu zaradu, nešto slično onomu što je Mađarska već učinila.
Na razgovor s bankarima premijerku su prije svega potaknuli predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, koji su se žalili na činjenicu da su banke prošle godine imale dobru zaradu, no da unatoč tome nisu učinile ništa za gospodarstvo i građane. Naime, banke su u 2010. ostvarile dobiti gotovo 400 milijuna kuna veću nego 2009. Tako je ona prije oporezivanja iznosila 4,6 milijardi kuna.
Predsjednica Vlade još je prošlog ljeta pokušala uvesti porez bankama, ali popustila je pod prijetnjom bankara iz četiriju najvećih banaka da će bankari svoje troškove prelili na svoje komitente. Želja za uvođenjem oporezivanja banaka prošlog ljeta bila je inspirirana visokim proračunskim deficitom, za čije bi krpanje dobro došlo 1,9 milijardi kuna koje bi se "ulile" u proračun.
Država se neće zaduživati kod domaćih banaka
No, Vjesnik doznaje da se ove godine država neće zaduživati kod domaćih banaka, nego samo na stranom tržištu, čime bi bankama u Hrvatskoj trebalo ostati dovoljno "prostora" za snižavanje kamatnih stopa za građane i tvrtke.
Tvrtka za porezne savjete Zgombić & Partneri prošle jeseni bavila se uvođenjem poreza bankama, a u njihovu je stručnom radu napomenuto da će banke u roku 24 sata obavijestiti korisnike kredita o adekvatnom povećanju kamatne stope, čime će stopostotno prevaliti svoj porez na aktivu na građane. Stoga su ti porezni savjetnici preporučili uvođenje poreza na banke koji banke neće stajati ni jedne jedine lipe.
Riječ je o porezu po odbitku (withholding tax), koji inače postoji u našem sustavu, ali su banke od njega izuzete. Naime, kad hrvatska banka primi od svoje inozemne majke kredit ili depozit kojim financira svoje poslovanje u Hrvatskoj, na plaćene kamate na takve kredite ili depozite ne plaća nikakav porez, dok ostale tvrtke plaćaju u takvim slučajevima porez po odbitku od 15 posto. Pritom, tako plaćen porez uračunavao bi se u poreznu obvezu banke-majke u inozemstvu tako da na razini majka-kćer banke ne bi plaćale ni lipe ili centa više poreza, ali bi se taj porez uplatio u hrvatski proračun, a ovako se slijeva u inozemne proračune.
Vezani članci:
arti-201101180013006 arti-201101110620006 arti-201101100027006
