Također, prijedlog Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti predviđa uvođenje kazni za osobe koje obavljaju obrt bez obrtnice ili upisa u sudski registar, koje nemaju uvjete za rad ili imaju zabranu obavljanja djelatnosti. Iznimka može biti jedino rad za vlastite potrebe, rodbinska ili susjedska pomoć, te volontiranje i rad na otklanjanju posljedica prirodnih i drugih nesreća, a u prijedlogu zakona precizno su određeni takvi odnosi, piše Poslovni dnevnik.
Inspektori po kućama
Osim što će dobiti ovlasti ulaženja u kuće i druge objekte za koje sumnjaju da se u njima obavlja nezakonita djelatnost, državni inspektori će dobiti ovlasti hitnog pečaćenja objekata, uređaja i opreme za rad koju su takve osobe koristile, a najkasnije u roku dva dana od obavljanja nadzora. Štoviše, ovaj zakon inspektorima će omogućiti postupak pečaćenja i bez rješenja u pismenom obliku.
Nadalje, zakon predviđa novčane kazne u rasponu od tri do 50 tisuća kuna za sankcioniranje nelegalnog rada, a može se oduzeti i predmete korištene ili nastale u takvom obliku rada, te imovinsku korist ostvarenu kršenjem zakona. Sankcioniranje će obuhvatiti i one koji omogućuju obavljanje neregistriranog rada, točnije oglašivačkim društvima koje u tisku, te putem televizije, radija i drugih medija reklamiraju osobe i poslove koji su neregistrirani.
To konkretno znači da za sve oglase koji uključuju ponudu roba ili usluga, oglašivači moraju dobiti potvrdu registracije i identiteta pravne ili fizičke osobe! Svoj OIB, primjerice, morat će dati i osobe koje iznajmljuju stan, nude usluge čuvanja djece, čišćenja ili građevinskih i drugih radova, piše Poslovni.
Korisnici usluga na crno bez kazni
Zakon bi trebao obuzdati poslovanje u ilegali, fušu ili na crno, čiji udio prema posljednjim istraživanjima Svjetske banke iznosi čak 35 posto BDP-a. U Hrvatskoj obrtničkoj komori pozdravljaju prijedlog zakona, i kažu kako je radna skupina zaključila kako je prihvatljivije rješenje ne navoditi u zakonu ili podzakonskim aktima liste zanimanja, nego odrediti uvjete pod kojima se neregistrirana djelatnost smatra zabranjenom – a to je svaka djelatnost koja nije upisana u neki službeni registar.
Iako se iz redova gospodarstvenika tražilo i uvođenje kazni za one koji usluge i proizvode nelegalnih poduzetnika koriste i kupuju, zasad to nije ušlo u nacrt zakonskog prijedloga.
