Vanja Jurić, odvjetnica koja se često bavi sudskim predmetima kojima je predmet govor mržnje, rekla je za N1 da govor mržnje kao pojava ne stoji u temelju radikalizacije u društvu. "Mislim da se puno više mora voditi računa o tome da je govor mržnje posljedica, a ne uzrok. To je posljedica generalne društvene klime, frustracija koje su se godinama nakupljale, vjerojatno i siromaštva, nedovoljnog obrazovanja itd", kazala je.
Jurić smatra da govor mržnje treba regulirati zakonom. "Treba li ustrajati da se regulativa poboljša ako je moguće? Naravno da treba. Ali treba krenuti od neke početne točke, od toga da je to posljedica društvene klime koja traje već dugo vremena, rekla bih, a sad je dodatno pojačana krizom i pandemijom, a paralelno s tim trebalo bi razgovarati o zakonima. Zakoni i dodatno zakonsko reguliranje ne mogu i ne smiju biti jedino sredstvo u toj borbi."
Teško dokazivo
Na pitanje koliko je teško dokazati govor mržnje u sudskom postupku, upozorava da se govor mržnje se u različitim zakonima regulira u različitim oblicima. "Kad govorimo o govoru mržnje u kaznenom zakonodavstvu, on se može podvući kao kazneno djelo poticanja na nasilje i mržnju. Prema mom iskustvu, prema nekim predmetima u kojma sam sudjelovala, to je u ovom trenutku izuzetno teško, jer da bi se dokazalo da nešto stvarno predstavlja poziv na nasilje i mržnju, mora se dokazati izravna namjera počinitelja.
U predmetu o kojem imam izravnih saznanja, radilo se o vrlo teškom mrzilačkom govoru usmjerenom prema jednom novinaru, Državno odvjetništvo nije pokrenulo postupak zato što je utvrdilo da takav govor, iako je imao elemente govora mržnje, u tom konkretnom slučaju nije bio iznesen s namjerom, nego je bio iznesen u afektu, pod utjecajem alkholoa, počinitelj nije imao namjeru", prisjetila se Jurić.
Govor mržnje nije sloboda govora?
Kaže da su sloboda medija i izražavanja zaštićeni su Ustavom, no da govor mržnje nije obuhvaćen slobodom izražavanja i da ne postoji ni jedan hrvatski ni međunarodni akt koji bi ga vodio pod slobodom govora. "Govor mržnje može imati izrazite posljedice po slobodu izražavanja", dodaje.
Jurić smatra i kako je za radikalizaciju jako odgovorna politika u smislu razine javnog diskursa. "Ja bih rekla da je jako odgovorna, bez ikakve dileme. Najmanje 10 godina imamo to da se s političke razine i iz političkih razloga potiču podjele u društvu, a kad se dese situacije kao u posljednje vrijeme, onda se čudimo odakle govor mržnje, odakle radikalizacija u društvu", rekla je te dodala da bi političari morali primjerom pokazati koja je to razina produktivne komunikacije.
Važnost građanskog odgoja
Uvjerena je da je građanski odgoj jedini ispravan put, u prvom redu kako bi se senzibiliziralo mlade ljude. "Kao što sam rekla da govor mržnje nije uzrok nego posljedica, tako je i pitanje obrazovanja kako ćemu djecu učiti uključivosti, toleranciji i svim pitanjima koja su važna za produktivnu i korisnu javnu komunikaciju. Ljude treba poticati da sudjeluju u raspravama o svim važnim javnim temama, ali se mora znati kako se to radi i milim da je obrazovanje jako ispravan odgovor, pored svih drugih sredstava koja se moraju koristititi", zaključila je Jurić za N1.
