Hrvatske vlade od 2000. godine zaziru od trzisnih reformi i povecavaju potrosnju i dug. No, to ce biti puno teze financirati kada sredisnje banke kljucnih razvijenih zemalja pocnu smanjivati priljev jeftinog novca, koji potice ulagace u drzavne obveznice da 'love' vise prinose u zemljama poput Hrvatske.
Hrvatski duznosnici jos uvijek iskljucuju mogucnost pomoci izvana. Analiticari su pak proteklog mjeseca poceli u javnost iznositi zamisao o trazenju pomoci od Europske unije i Medunarodnog monetarnog fonda (MMF), koja bi bila uvjetovana smanjenjem javne potrosnje i ohrabrivanjem novih poslovnih poduhvata.
Nema rasta od 2008.
Hrvatska nije zabiljezila rast gospodarskih aktivnosti jos od 2008., podsjeca Reuters. Vlada se jos nada da ce gospodarstvo ove godine stagnirati, dok analiticari u prosjeku predvidaju pad aktivnosti za 0,7 posto.
U sklopu procedure prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, Zagreb bi do kraja 2016. trebao svesti proracunski manjak ispod razine od tri posto BDP-a. U anketi Reutersa samo 3 od 11 analiticara smatra da ce se to i dogoditi. U prosjeku ocekuju da ce ove godine proracunski manjak iznositi 4,8 posto, a iduce 4,5 posto BDP-a.
"Cinjenica da sada imamo povoljne uvjete financiranja i dobru likvidnost mogla bi nam se vratiti poput bumeranga onog trenda kada Europska sredisnja banka pocne zaostravati monetarnu politiku. Razumljivo je sto se postavlja pitanje vanjske supervizije", smatra Zrinka Zivkovic Matijevic iz Raiffeisen Banka. "Nase su javne financije izgubile vjerodostojnost. Dinamika javnog duga neodrziva je. Drzava mozda nece bankrotirati ali ce u slucaju odgadanja reformi oporavak biti spor i bolan", dodaje.
Reforme je trebalo odavno provesti
U iducoj godini analiticari u Reutersovoj anketi prosjeku ocekuju rast BDP-a za 0,7 posto, pri cemu dvojica od njih 11 ocekuju sedmu godinu recesije, a dvojica stagnaciju aktivnosti.
"Osobna potrosnja cini oko 60 posto hrvatskog BDP-a, a ne vidim njezin oporavak s obzirom da jos traje proces razduzivanja. Takoder, reforme je vec odavno trebalo provesti", istice Ivan Drazetic iz brokerske kuce InterCapital.
Hrvatski javni dug trebao bi ove godine, prema novoj metodologiji EU, premasiti 80 posto BDP-a i nastaviti rasti ako se ne provedu odlucne reforme.
Potrosimo 20 milijardi kuna vise nego sto zaradimo
"Potrosnja je ogromna i nitko je nema hrabrosti smanjiti. Svake godine potrosimo nekih 20 milijardi kuna vise nego sto zaradimo. Odlucno idemo u krivom smjeru", konstatira Ante Babic iz Centra za medunarodni razvoj.
Neki analiticari procjenjuju da ce Hrvatska trebati sporazum s Bruxellesom i MMF-om odmah nakon opcih izbora koji bi trebali biti odrzani krajem iduce godine. Cetiri analiticara smatra to vjerojatnim, a cetiri da su sanse za to pola-pola. Tri su iskljucila tu mogucnost.
"Mislim da se to nece dogoditi prije opcih izbora, ali taj je scenarij prilicno moguc nakon toga", napominje Hrvoje Stojic iz banke Hypo Alpe Adria banke.
Hrvatska je obvezna usvojiti euro jednoga dana, ali fiksni termini u tom procesu jos nisu utvrdeni. Vecina analiticara smatra da bi se to najranije moglo dogoditi nakon 2020. godine.
Procjenjuju ipak da ce Hrvatska narodna banka (HNB) uspjeti sacuvati stabilnost kune. HNB brani upravljani plivajuci tecaj kune prema euru, intervenirajuci povremeno na deviznom trzistu, dodaje Reuters.
