Od Rusije ne treba praviti neprijatelja, ali moramo čvrsto braniti načela teritorijalnog integriteta i prava zemalja da same odlučuju o svojoj budućnosti, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u petak u Muenchenu nakon što je prethodno upozorila da se Rusija nelegitimno suprotstavlja integracijama zemalja jugoistočne Europe u EU i NATO.
Ona će se u subotu sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom na rubu tradicionalne sigurnosne konferencije u glavnom gradu Bavarske.
Odnosi s Rusijom odvijaju se na dva kolosijeka: prvi je čvrsta obrana načela međunarodnog prava, a drugi je suradnja u borbi protiv terorizma, u Siriji i stabiliziranju prilika na jugoistoku Europe, kaže Grabar-Kitarović.
"Od Rusije ne trebamo raditi neprijatelja", ali "moramo biti vrlo jasni u zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i prava svake države da donosi političke oduke o svojoj budućnosti", rekla je predsjednica novinarima.
"To se odnosi na Ukrajinu, ali i na BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju", dodala je.
Po njezinim riječima, Rusija nije jedina država koja nastoji iskoristiti to što je proces proširenja EU-a i NATO-a gotovo stao, pa su ljudi počeli tražiti alternativna rješenja.
"Želimo držati taj euroatlantski proces otvorenim i ne želimo da o tome odluku donosi bilo koja treća strana osim država kandidatkinja i EU-a", istaknula je.
Grabar-Kitarović je u četvrtak u Muenchenu upozorila da je nelegitimno miješanje nekih zemalja, posebno Rusije, prijetnja integracijama zemalja jugoistočne Europe u EU i NATO.
Zasad je malo vjerojatno da će se Grabar-Kitarović na uglednom međunarodnom skupu u Muenchenu sastati i s predstavnicima nove američke administracije.
"Ali vjerujem da će biti prigode rukovati se i razmijeniti nekoliko rečenica", rekla je predsjednica koja se u srijedu sastala s predsjednicima Afganistana i Azerbajdžana.
Dodala je da, osim zbog zgusnutog rasporeda na konferenciji, na sastanku s Amerikancima neće inzistirati i zbog toga što je nedavno bila u SAD-u.
"Uvjerena sam u nastavak dobre suradnje SAD-a i Hrvatske i u naše strateško partnerstvo koje će se nastaviti", istaknula je hrvatska predsjednica.
Ona je pozdravila odluku Europske komisije da s bespovratnih 102 milijuna eura sufinancira izgradnju LNG terminala na Krku, ocijenivši da je tome pridonijela i njezina inicijativa triju mora, kojoj je cilj energetsko povezivanje sjevera i juga Europe.
