Na još jednom prosvjedu zaposlenika KB Dubrave, održanom u utorak, 3. studenoga, govorilo se o tome da su prisiljeni zbrinjavati oboljele od koronavirusa u "neljudskim uvjetima", da su neki smješteni u prostorijama bez danjeg svjetla, da se bore s neispravnim instalacijama…
I taj prosvjed odvijao se na platou pred velebnim zdanjem, koje gledano izdaleka još uvijek izgleda odlično. No, u kakvom je zapravo danas stanju impozantan medicinski kompleks KB Dubrava, bolnica u istočnom dijelu grada Zagreba koja je desetljećima bila ponos hrvatskog zdravstvenog sustava? Nakon što je objavljeno da su respiratori ostali bez struje, nakon što su pacijenti počeli objavljivati fotografije o tome kako curi kišnica, ili tvrditi da su vidjeli kako po podovima plaze žohari i štakori, nakon otvorenog progovaranja zaposlenika bolnice da su prisiljeni zbrinjavati bolesne u očajnim uvjetima, osim uobičajenog propitivanja ima li bolnica dovoljno liječnika i medicinskih sestara, nužno se nametnulo i pitanje u kakvim to uvjetima rade svi ti liječnici, medicinske sestre i cjelokupno bolničko osoblje, u kakvom su stanju bolnički objekti i cjelokupna infrastruktura.
Osobito je to važno u trenutku objave da će cjelokupna KB Dubrava, bolnica čiji su specijalisti u pojedinim područjima dosezali svjetski rang, postati Covid bolnica, prema odluci ministra zdravstva Vilija Beroša. Prema informacijama Net.hr-a proces cjelokupne transformacije je započeo dopisom ravnatelja Srećka Marušića svim voditeljima odjela, pročelnicima zavoda i predstojnicima klinika, u kojem se tražilo da se otpusti sve pacijente čije kliničko stanje to dopušta, te da se ne naručuju novi pacijenti. Blokovi A i B iz cjelokupnog bolničkog kompleksa već su prenamijenjeni za covid pacijente, respiratorni centar je na području gdje je bio hitni prijam – to je dio ispod platoa, i moguće je da se misli na te prostorije kada se govori da nemaju danjeg svjetla, a sada se očekuje prenamjena bloka C – to je onaj ključni dio zgrade iznad platoa, tamo gdje su odjeli i klinike koje su sve ovo vrijeme nastojale primati i zbrinjavati i pacijente iz svojih područja, gastroenterologije, neurologije, kardiologije itd.
Sada se očekuje da se i te klinike nekako pretvore u prostor za zbrinjavanje oboljelih od koronavirusa. Taj centralni objekt je onaj u kojem postoji tzv. centralna ventilacija, odnosno ventilacijski sustav zbog kojeg ne postoji mogućnost otvaranja prozora, i mnogim zaposlenicima KB Dubrava uopće nije jasno kako je moguće da je "netko" odlučio i te prostore prenamijeniti u covid odjele.
Teški dani za Kliničko bolnički centar Durbrava
Ventilacija koja bi širila - virus
"Unutar tog ventilacijskog sustava bili su ugrađeni kod izgradnje bolnice tzv. hepa filteri, no, oni su se trebali mijenjati najmanje dva puta godišnje, a poželjno bi bilo i četiri puta. Naravno, u vrijeme štednje ti su filteri jednostavno uklonjeni i kroz sustav nakon toga cirkulira zrak bez odgovarajuće filtracije. Javna je tajna da je u bolnici bilo i pojave legionele. Dakle, sada je netko odlučio kroz tu ventilaciju pustiti – koronavirus…", komentira liječnik koji je duži niz godina radio u Kliničkoj bolnici Dubrava. On smatra da je krajnje neodgovorno pretvoriti bolnicu s takvom reputacijom u totalno covid bolnicu. "KB Dubrava, unatoč dugogodišnjem zapuštanju, još uvijek ima 80 posto bolji standard nego mnoge druge bolnice. Ovo je svojevrsna hajka na 'Dubravu', krajnje neodgovorno. Uništavanje cijele bolnice s dalekosežnim posljedicama", kaže naš sugovornik.
Bolnički kompleks sadašnje Kliničke bolnice Dubrave je sagrađen 1988. godine kao grandiozna vojna bolnica u vlasništvu JNA. Projektirana je sedamdesetih, građena osamdesetih, a onda je ponosno otvorena već u vrijeme kada se nazirao raspad Jugoslavije. Bila je vrhunski opremljena, a poliklinike, hitne službe i odjeli bili su odmah otvoreni i za obične građane. Kažu da su uzor bile američke bolnice, sve je bilo vrhunski napravljeno, a nudio se i vrhunski komfor za osoblje i za pacijente – kakav je bio nedostižan u svim drugim bolnicama. Posebno se isticao inovativan energetski pogon s vlastitom spalionicom medicinskog otpada, koji je dugo bio u funkciji i nakon raspada Jugoslavije, ali je onda je iznenada ukinut – "vjerojatno na pritisak nekog lobija za zbrinjavanje smeća", kaže naš sugovornik - te su nakon toga značajno porasli troškovi plina za cijelu kliničku bolnicu.
Prosvjed liječnika ispred KB Dubrava ovog tjedna
Hebrang: KB Dubrava ne smije biti samo covid bolnica
Nakon osamostaljenja Hrvatske ostalo je zabilježeno da je dr. Andrija Hebrang, tada ministar zdravstva i socijalne skrbi, a onda i obrane, vodio pregovore s JNA o preuzimanju bolnice i uspio je dogovoriti prelazak bolnice pod hrvatsku vlast. Velika većina liječnika tada je "prešla" na hrvatsku stranu, a sačuvana je i cjelokupna oprema bolnice.
"Bila je to najmodernija, najbolje opremljena bolnica u tom trenutku", prisjeća se u kratkom razgovoru za Net.hr dr. Andrija Hebrang. On je tada preuzeo i dužnost predsjednika Upravnog vijeća bolnice. "Dovedeno je šest sveučilišnih profesora, vrhunskih stručnjaka, i KB Dubrava se ubrzo uključila u hrvatski medicinski i znanstveni rad i ostvarivali smo iznimne rezultate iako je cijeli pogon bio vrlo skup za održavanje", prisjeća se dr. Hebrang. "Smijenjeni smo 2000. godine, nakon što na vlast dolazi koalicija Dražena Budiše i Ivice Račana, nisu nam dopustili niti civiliziranu primopredaju. A predali smo bolnicu s vrhunskim kadrom i opremom, bez dugova. A tada slijede serije političkih imenovanja… U redu, može se reći da smo i mi devedesetih bili politički imenovani, ali naši rezultati svjedoče kako smo vodili bolnicu. No, onda dolaze ljudi bez smisla i osjećaja za vrijednost bolnice. I tako je ostalo i dalje, neovisno o promjenama u vlasti. KB Dubrava je klizila prema dolje... Nije se održavala infrastruktura. I mnogi stručnjaci su odlazili, da ne nabrajam imena."
Dr. Hebrang smatra da je pogrešno da se cijela Klinička bolnica Dubrava pretvori isključivo u bolnicu za oboljele od koronavirusa, što je odlučio ministar Vili Beroš. "To je novi korak nizbrdo. Atrofirati će druge djelatnosti. Stručnjaci, od kojih su mnogi doista vrhunski – otići će. Podsjetit ću one koji se ne sjećaju devedesetih da ja kao ministar niti jednu bolnicu nisam pretvorio u isključivo bolnicu za ranjenike s ratišta. To se ne radi. Tako se nanosi šteta cijelom zdravstvenom sustavu. Bolje bi bilo rješenje da bolnice oforme odjele za oboljele od koronavirusa, a ne da se svi dovoze u 'Dubravu", savjet je dugogodišnjeg utjecajnog ministra i političara HDZ-a, dr. Andrije Hebranga.
Andrija Hebrang
Modernija od drugih bolnica, ali i mnogo skuplja
Naš drugi sugovornik, liječnik koji je dugi niz godina radio u KB Dubravi, također smatra da se bolnici nanosi nemjerljiva šteta. "Što će sada gastroenterolozi ili urolozi raditi u Kliničkoj bolnici Dubrava? Kako će se oni uključiti u liječenje onih koji imaju koronavirus? Kako to da bolnica za plućne bolesti, u Rockfellerovoj u Zagrebu, nije postala covid, a KB Dubrava jest? Opet su radili lobiji…", mišljenja je naš sugovornik. A trpanje oboljelih u sobe u kojima se ne može otvoriti prozor smatra opasnim presedanom. "Znate li kako izgledaju sobe u zaraznoj bolnici u Zagrebu? Tamo se sobama pristupa iz vanjskih hodnika, otvorenih – jer to je najbolje za prostore u kojima se liječe zaraženi", podsjeća naš sugovornik.
On je počeo raditi u KB Dubrava sredinom devedesetih i sjeća se kako se neprestano analiziralo troškove jer bolnica je sagrađena kao da će biti "za pijane milijunaše" a ne za zemlju koja grca u problemima. Odmah je bila vezana za državni budžet, a tako je ostalo do danas. A poznato je da je HZZO više sklon "uravnilovki", svima pomalo podjednako, nego što je bio spreman održavati viši standard kakav nudi KB Dubrava.
Klinička bolnica se prostire na površini od 172.808 četvornih metara (parkova, parkirališta, prometnica, objekata…) a ima ukupno 89 tisuća kvadrata natkrivene površine i 69 tisuća kvadrata zatvorene površine. Raspolaže sa 111 kvadrata po instaliranom krevetu, odnosno 130 kvadrata po ugovorenom krevetu, dok je "ovaj pokazatelj na nivou bolničke djelatnosti RH cca 30 kvadrata", navodi se u financijskom planu za razdoblje od 2018. do 2020. Istaknuto je da bolnica raspolaže s jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, a svaka soba ima vlastiti sanitarni čvor, klimatizaciju i svu potrebnu bolničku infrastrukturu.
Troškovi po pacijentu skuplji od prosjeka
"Karakteristika najmodernije i istovremeno najkompleksnije, osim niza prednosti, kako za korisnike zdravstvenih usluga, tako i djelatnike za sobom povlači i niz problema, koje nažalost u posljednjih 15 godina nisu tretirali na odgovarajući način. Iz tog razloga te i zbog troškova klimatizacije cjelokupnog bolničkog prostora 365 dana u godini 24 sata dnevno, cijena režija i troškova održavanja po pacijentu u Kliničkoj bolnici Dubrava iznosi 1058 kn, a u drugim KBC-ima od 320-566kn po pacijentu", stoji u obrazloženju koje je potpisao 2018. godine ravnatelj Srećko Marušić.
Pojednostavljeno rečeno, kompleksan bolnički centar sa skupom infrastrukturom nije cjelovito obnavljan još od vremena kada je preuzet od JNA, povremeno su obnavljani pojedini segmenti, troši se mnogo na održavanje, ali i – štedi cijelo vrijeme.
Liječnik koji je stigao u KB Dubravu sredinom devedesetih sjeća se kako se znalo dogoditi krajem devedesetih da pri izlasku iz operacijske sale nije bilo tople vode. Ponekad je bila ugašena i rasvjeta. "Iznosi koji bi bili potrebni za njezinu obnovu su enormni. Kada bi nešto bilo jako oštećeno, nastojalo se popravljati. Tako je bilo, primjerice, kada je procurio plato iznad hitnog prijma. Procurio je i ravni krov. Nešto se popravljalo, ali to je bilo samo saniranje najhitnijih oštećenja. Zgrada izvana izgleda lijepo, ali to je zapravo lim – koji bi pri ljetnim vrućinama bolnicu pretvorio u kotao da nema tog snažnog sustava ventilacije. Snažnog i skupog. U vrijeme ministra Varge razmatralo se može li se to sve skupa obnoviti uz pomoć sredstava iz EU fondova, ali onda je došlo do smjene vlasti i stalo se s time. I računi za plin i vodu su enormni. Jedna uprava je pokušala napraviti analizu troškova i vidjeti gdje se može što racionalizirati, ali onda bi došla druga – i prekinula posao svojih prethodnika. Uvijek je sve to bilo jako ispolitizirano. Nešto se obnavljalo i gradilo u vrijeme ministra Kujundžića, ali nikada nije napravljena cjelovita analiza svih objekata i napravljena obnova svega što treba obnoviti. Sve su to bili mikrozahvati", prisjeća se bivši zaposlenik Kliničke bolnice Dubrava. Napominje da je i potres oštetio zgradu. Iako je ona projektirana "da izdrži devet stupnjeva po Richteru" – oštećenja su se ipak dogodila, pukao je krov na sjevernom dijelu zgrade, a nije poznato jesu li sanirana u međuvremenu.
Herbrang smatra kako je Beroševa odluka da se Dubrava pretvori isključivo u covid bolnicu pogrešna
Za žohare se lako može utvrditi odgovornost...
Liječniku koji je dugi niz godina radio u KB Dubrava nije jasno kako su mogli "stati" respiratori zbog nestanka struje jer u svim bolničkim prostorijama pa i sobama su osim običnih električnih utičnica i posebne utičnice (crne boje) za svu medicinsku opremu, a te posebno utičnice su vezane za poseban strujni agregat, te nikakav nestanak struje ne bi trebao osujetiti rad bilo kojeg medicinskog aparata. Sada se govori i o tome da su uređaji koji su ostali bez napajanja električnom strujom oštećeni, te se postavlja pitanje i o tome kakvi su to bili uređaji, radi li se možda o respiratorima starije generacije. A to onda otvara i pitanje koliko respiratora uopće ima na raspolaganju hrvatski zdravstveni sustav, koliko su stari i kakve su kvalitete.
A što kaže naš sugovornik, liječnik, na objave pacijenata da su po podu bolnice trčkarali štakori i žohari?
"Moguće. Na žalost. Ne samo u 'Dubravi', nego i u mnogim drugim bolnicama. No, znate li u čijoj je nadležnosti deratizacija bolničkih prostora? Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, odnosno, 'lokalnih' zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, ako je bilo štakora i žohara, za to je nadležan – Krunoslav Capak. Ne želim prebacivati odgovornost ni na koga. Samo želim reći da i u slučaju zapuštenosti KB Dubrave i svih ovih muka u kojima su se sada našli i liječnici i cjelokupno medicinsko osoblje u KB Dubravi, nije jednostavno utvrditi krivicu. Radi se o više desetljeća lutanja u zdravstvenom sustavu. Klinička bolnica Dubrava je sada pod povećalom, no onda je samo jedan segment priče. Ako je posve pretvore u covid bolnicu, to bi mogao biti početak kraja te bolnice koja je dugo bila izuzetno važna karika u hrvatskom zdravstvu. U mnogim područjima dala je najbolje od najboljih…", odgovara naš sugovornik, liječnik, koji kaže da s ponosom pamti svoj "staž" u Kliničkoj bolnici Dubrava.
