Potres je u utorak zatresao Petrinju i okolicu te pojedina mjesta gotovo sravnao sa zemljom, a posljedice su se osjetile i u Zagrebu. Ipak, nakon dva razorna potresa, onog u ožujku i ovog u prosincu,Hrvatska i dalje nema dostatne instrumente za mjerenje razine štete nakon potresa, a kako doznaje Telegram odbili su ih čelni ljudi Zagreba. 

Bandić i Kalinić odlučno rekli 'ne'

Nezavisni gradski zastupnik Marko Torjanac javio se Geofizičkom odjelu Prirodoslovno- matematičkog fakulteta u Zagrebu koji je trenutno u posjedu četiriju akcelerografskih postaja, spomenutih instrumenata za mjeru razine štete nakon potresa, a potrebno im je 25 novih. 

Njihova nabavka koštala bi 2.156.250 milijuna kuna s PDV-om pa je Torjanac stoga sredinom listopada zagrebačkoj gradskoj Skupštini poslao razrađeni prijedlog za njihovu nabavku i održavanje. 

Njegov plan nije prošao jer su iz zagrebačke skupštine u većini na to odmahnuli rukom. 

Napose zastupnici iz stranke Milana Bandića te iz HDZ-a odbili su prijedlog. Ali on je odbijen i prije nego što je on stigao na glasanje jer su se o njemu negativno izjasnili iz Odbora za sigurnost i prevenciju urbanih rizika gradske Skupštine kojeg vodi Bandićeva zastupnica Irena Cajner Mraović, pročelnik gradskog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić te sam gradonačelnik Milan Bandić.

Potreba, a ne luksuz

U Kalinićevu obrazloženju stoji kako se već dovoljno ulagalo u Seizmološke službe, točnije 843.000 kuna to za nabavku četiri seizmografa i četiri akcelerografa. 

Uz to, dodao je i da su seizmološki poslovi propisani Zakonom o seizmološkim poslovima iz 1985., a sredstva se osiguravaju u budžetu Socijalističke Republike Hrvatske. 

Rukovoditeljica Seizmološke službe Ines Ivančić kazala je za Telegram da su akcelerografske postaje nužne, da ih je dobro imati što više. Ne zauzimaju puno mjesta, a mogu dati uvid u to koje zgrade bi mogle stradati u idućem potresu. 

Dobiveni podaci korisni su i građevinarima. Na taj način mogle bi se osigurati brojne zgrade, a na trusnom području na kojem leži i Hrvatska, to se čini kao nužnost, a ne nešto oko čega bi se trebale brojati ruke u Gradskoj skupštini.