Otkako su građani Hrvatske ulaskom u Europsku uniju ponovno pohrlili na Zapad trbuhom za kruhom i otkako je taj egzodus postao top temom u javnom prostoru, mnogo se govori i piše o tome koliko je rad u tuđini isplativiji, a blagostanje veće u odnosu na ovdašnje. Od prošlog popisa stanovništva 2011. godine pa do kraja 2019. iz Hrvatske je, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku odselilo 254.795 građana ili svaki deveti stanovnik. Ta brojka podrazumijeva samo one koji su odjavili prebivalište u Hrvatskoj, dok je ona neslužbena još i veća. U zemlje EU-a odselilo se oko 170 tisuća stanovnika Hrvatske, a samo u Njemačku, najbogatiju članicu EU-a, otišlo ih je više od 115 tisuća.
Iz tog razloga uvijek su zanimljive usporedbe plaća i potrošačkih cijena u Hrvatskoj i Njemačkoj.
Triput veća bruto plaća u Njemačkoj
Ivan Lovrić, Hrvat koji s obitelji živi i radi u Njemačkoj, na svome YouTube kanalu povremeno objavljuje videa objavljujući mjesečne troškove svoje četveročlane obitelji u Njemačkoj. U videu objavljenom ovih dana Lovrić je izračunao troškove života svoje četveročlane obitelji u ovoj godini. "Najveći trošak koji možete imati u Njemačkoj, ako nemate svoju nekretninu, je definitivno cijena najma stana ili kuće", kazao je dodavši da u njegovu slučaju taj trošak iznosi 1150 eura, u koje ulaze režije poput parkinga, grijanja ili tople vode. Što se tiče hrane i osnovnih potrepština, kaže da je mjesečni trošak njegove obitelji oko 600 eura. No, Lovrić i njegova obitelj žive u Allensbachu u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg koja je uz Bavarsku i Hessen najrazvijenija i najbogatija, a time i jedna od najskupljih za život.
Prema podacima Njemačkog saveznog zavoda za statistiku (Statistisches Bundesamt), četveročlanoj obitelji u Njemačkoj potrebno je 3426 eura za mjesečne troškove, s tim da je, prema podacima istog zavoda, prosječna bruto plaća u Njemačkoj 2019. godine 3994 eura. U Hrvatskoj je, pak, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća u drugom tromjesečju 2020. godine iznosila 9123 kune (oko 1200 eura), dok je prosječna mjesečna neto plaća u istom razdoblju iznosila 6684 kune (882 eura).
Usporedba cijena u Zagrebu i Berlinu
Budući da razina životnog standarda varira od pokrajine do pokrajine u Njemačkoj, kao i od regije do regije u Hrvatskoj, za usporedbu životnih troškova u Njemačkoj i Hrvatskoj uzeli smo primjere glavnih i najvećih gradova - Berlina i Zagreba, a pritom smo se koristili podacima Numbea, vodeće globalne baze podataka o prijavljenim potrošačkim cijenama.
Općenito, prema Numbeu, kupovna moć stanovnika Zagreba je 44,16 posto niža u odnosu na kupovnu moć Berlinčana.
Potrošačke cijene u Zagrebu, uključujući i najamninu, 32,72 posto su niže nego u Berlinu, a sam najam nekretnine u Zagrebu je niži čak 48,79 posto. I cijene namirnica u Zagrebu su 24,74 posto niže. No, valja imati na umu da je prosječna plaća u Njemačkoj znatno veća nego u Hrvatskoj.
Cijena vode u boci puno skuplja u Hrvatskoj
Konkretniji podaci s Numbea kažu da ćete obrok u jeftinijem restoranu u Zagrebu platiti 50 kuna, a u Berlinu (preračunato iz eura u kune) 68 kuna. Obrok s tri slijeda za dvije osobe u restoranu srednje klase u Zagrebu košta oko 280 kuna, a u Berlinu 378 kuna. Pola litre domaćeg piva u boci u ugostiteljskim objektima u Zagrebu košta 15 kuna u prosjeku, a u Berlinu 26,5 kuna. Cijena kave s mlijekom u zagrebačkim je kafićima u prosjeku 11,5 kuna (1,5 eura), dok je u Berlinu šalica iste takve 21,80 kuna (2,88 eura).
U trgovinama u Zagrebu litra mlijeka u prosjeku je neznatno jeftinija (6,33 kune) nego u Berlinu (7,16 kuna). Štruca bijelog kruha od 500 grama ovdje je u prosjeku 6,84 kune, a tamo čak 9,67 kuna. Velika je razlika i u cijeni jabuka: u Zagrebu prosječno koštaju 9,69 kuna za kilogram, a u Berlinu dvostruko više - 18,40 kuna. No, cijene banana otprilike su iste - u Berlinu 11,11 kuna, a u Zagrebu 10,07 kuna. Općenito, prosječna cijena voća i povrća u Zagrebu je znatno niža.
Ipak, u Zagrebu i Hrvatskoj skupoćom strši cijena jednog artikla - vode u boci od 1,5 litara. Dok je prosječna cijena jedne takve boce u Berlinu 0,46 eura (3,47 kuna) u Zagrebu je 120 posto veća - 7,62 kune ili jedan euro.
Woman with shopping basket at a supermarket
U Zagrebu javni prijevoz znatno jeftiniji
Javni prijevoz u glavnom gradu Hrvatske značajno je jeftiniji nego u njemačkoj metropoli u kojoj, međutim, postoji i podzemna željeznica. U Zagrebu je cijena najjeftinije jednosmjerne karte četiri kune (0,53 eura), a u Berlinu čak 21,94 kune (2,90 eura). Mjesečna karta u zagrebačkom javnom prijevozu iznosi 360 kuna (47,57 eura), dok je u Berlinu 620 kuna (82 eura). U Zagrebu je jeftinija i vožnja taksijem - start košta 10 kuna, a kilometar vožnje pet kuna u prosjeku, dok je u Berlinu cijena starta 29,5 kuna, a kilometar vožnje oko 15 kuna. Još jedan pokazatelj skupoće u Hrvatskoj je cijena benzina. U mnogo bogatijoj Njemačkoj litra tog goriva u prosjeku košta 1,33 eura (10,08 kuna), a ovdje tek pet centi manje, odnosno 9,61 kunu.
Mjesečni iznos režija (struja, grijanje, voda, odvoz smeća) u stanu od 85 kvadrata u Zagrebu u prosjeku košta 1255 kuna (oko 165 eura), a u Berlinu 1666 kuna iliti 220 eura. Minuta razgovora u mobilnoj tarifi s pretplatom, a bez akcijskih popusta, u Hrvatskoj košta 0,83 kune, a u Njemačkoj je tek devet lipa skuplja. Prema podacima Numbea, u Zagrebu je skuplja i prosječna mjesečna članarina u fitness klubovima - 278 kuna, naspram 232 kune u Berlinu. Cijena kinoulaznice u zagrebačkim multipleks kinima vikendom je 40 kuna (5,29 eura), a u Berlinu dvostruko skuplja - 11 eura, odnosno 83 kune.
Prosječna plaća triput veća nego u Zagrebu
Prosječna cijena mjesečnog najma stana u Zagrebu je, pak, upola jeftinija. U središtu grada iznosi 480 eura (3634 kune) za jednosobni te 820 eura (6216 kuna) za trosobni stan, dok je u njemačkoj metropoli potrebno izdvojiti 888 eura za jednosobni, te čak 1709 eura za trosobni stan. Najam stanova izvan središta grada također je dvostruko skuplji u Berlinu, nego u Zagrebu - 655 eura za jednosobni i 1195 eura za trosobni. Slično je i s prosječnim cijenama kvadrata stana za kupnju.
Prosječna mjesečna neto plaća u Berlinu iznosi 2413,53 eura (18.263 kune), a u Zagrebu je 906 eura ili 6861 kunu. Već najjednostavnija računica govori da je, s obzirom na standard i prosječnu plaću, Zagreb svojim stanovnicima skuplji za život nego što je to Berlin Berlinčanima. Treba pritom reći da je Berlin u nekakvom njemačkom prosjeku. Ondje je prosječna plaća otprilike pet posto ispod saveznog prosjeka. Najviše su plaće u saveznoj pokrajini Hessen, gdje je najveći grad Frankfurt - čak 15 posto iznad državnog prosjeka, zatim u Baden-Württembergu (8,6 posto iznad prosjeka) te u Bavarskoj (šest posto iznad prosjeka). No razlike u plaćama i životnom standardu među njemačkim pokrajinama polako se smanjuju, što se za Hrvatsku i ovdašnje regije ne može reći.
