Njemački savezni zavod za zapošljavanje objavio je srednje bruto plaće za nekoliko desetaka zanimanja, pa tako pekar u Hamburgu radi za 3500 eura mjesečno, konobar u Frankfurtu za 1900, keramičar u Münchenu za 3000, tesar u Hannoveru za 3100, blagajnik u trgovini u Stuttgartu za 2200...
No, kako ističe Večernji, treba odmah napomenuti kako je tu riječ o bruto plaćama, od kojih tek treba odbiti porez, koji pak ovisi o nizu faktora – regiji u kojoj živi, bračnom stanju, broju djece, pa čak i o tome je li zaposlenik vjernik, s obzirom na to da Njemačka crkvi daje novac samo od vjernika.
Šest poreznih klasa
Nijemci imaju šest poreznih klasa. Treća se, na primjer, preporučuje supružnicima čiji partner nema primanja ili su njegova mnogo manja, dok se četvrta preporučuje bračnim parovima koji zarađuju otprilike jednaku plaću. Što je veća plaća, veća je i razlika kod promjene poreznih klasa.
Ako netko ima bruto plaću od 3000 eura, neto plaća u prvoj poreznoj klasi bit će mu 1938 eura, drugoj 1991, trećoj 2226, četvrtoj 1938, petoj 1575, a šestoj 1533 eura.
Zbog toga je teško usporediva plaća u Hrvatskoj i Njemačkoj, osobito zato što kod nas puno više ovisi i o poslodavcu.
Minimalac vs. minimalna satnica
U Njemačkoj su, primjerice, propisali minimalnu satnicu, a početkom ove godine došlo je do povećanja minimalne plaće po satu rada s 9,19 na 9,35 eura po satu rada. U Hrvatskoj je minimalna plaća trenutačno 3250 kuna (4062 kune bruto)
Ipak, generalno govoreći, u Njemačkoj je, u usporedbi s Hrvatskom, prosječna bruto plaća dva i pol puta veća. Prosječna mjesečna bruto plaća u Njemačkoj je 2018. godine, naime, iznosila oko 2950 eura, a prosječna neto plaća nakon oporezivanja 1945 eura, dakle 33 posto manje. Iste te godine, prosječna neto plaća u Hrvatskoj je bila 6242 kune, a u bruto iznosu 8448 kuna.
Državni zavod za statistiku objavio je sredinom ove godine podatke o plaćama prema stručnoj spremi. Zaposleni s visokom stručnom spremom, prema podacima za 2018., zarađuju 43 posto više od državnog prosjeka, oni s višom 12 posto, a visokokvalificirani radnici 4,7 posto više od prosječne plaće. S fakultetskom diplomom, pokazalo se, može se zaraditi 60 posto više nego sa srednjoškolskom svjedodžbom.
