Od 2013. godine naovamo iz Hrvatske je, u potrazi za poslom, iselilo između 250.000 i 300.000 ljudi, najviše u Austriju, Njemačku i Irsku. No, ti podaci Državnog zavoda za statistiku ne prikazuju realno stanje budući da nisu svi odjavljeni, a neki odlaze samo na sezonski rad u inozemstvo, piše Glas Istre.
Na činjenicu da odlaze ljudi svih obrazovnih skupina upozorio je Toni Žgomba, menadžer europskog projekta "Migracijski izazovi jučer, danas, sutra" u sklopu kojeg je provedena anketa o emigraciji u Hrvatskoj. Taj trogodišnji europski projekt, vrijedan 3,5 milijuna kuna, financira se iz Europskog socijalnog fonda i hrvatskog državnog proračuna, a provodi ga Udruga mladih i Alumni FET Pula zajedno s 14 partnera.
Mala plaća, nezadovoljstvo, nemogućnost napredovanja...
"Iseljavanje stanovništva u korelaciji je s padom nezaposlenosti. Političari se itekako vole hvaliti kako su smanjili nezaposlenost, a smanjili su je tako što su potjerali ljude van iz Hrvatske", kazao je Žgomba.
Anketa provedena u sklopu ovog projekta na uzorku od 877 ispitanika iz cijele Hrvatske pokazala je da su najčešći razlozi emigracije radni uvjeti: mala plaća, nezadovoljstvo na radu i nemogućnost napredovanja.
Čak 56 posto ispitanika navelo da je hrvatsko društvo negativno, koruptivno i neuređeno, dok njih 33 posto smatra da je ono u stanju ustajalosti, otpora prema promjenama i zaostalo. Osam posto smatra da je stanje izrazito negativno, te da je društvo apatično, bezizlazno i nemoralno. Njih sedam ili tri posto smatra da je hrvatsko društvo na pozitivnoj prekretnici, da se provode potrebne reforme i osjećaju da ima novih prilika i mogućnosti za sve. S druge strane, svega jedan posto, odnosno dva ispitanika smatraju da je hrvatsko društvo progresivno, uspješno i uređeno.
Čak 96 posto smatra da je hrvatsko društvo apatično
Žgomba smatra poražavajućom i zabrinjavajućom činjenicu da je čak 96 posto anketiranih navelo da je hrvatsko društvo apatično, depresivno, zaostalo i nesklono promjenama.
"Razlozi kao što su visina plaće i nemogućnost napredovanja nisu se pokazali kao najvažniji razlog iseljavanja. Stoga smo ovom anketom htjeli vidjeti kako se mogu riješiti problemi klijentelizma i korupcije, koje zahvaćaju i obrazovni, te zdravstveni sustav", kazao je Žgomba.
'Ljudi rade 40 godina i u mirovini padaju na prosjački štap'
On također kaže kako bi ljude na ostanak u Hrvatskoj navele reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, te gospodarska strategija.
"Iznenađujuće, ljudi od 27 godina naveli su reformu mirovinskog sustava. Ako već sad razmišljaju o svojoj mirovini, o tome hoće li je imati jer naši roditelji kažu da je nećemo imati, to samo govori o tome zašto bi ljudi htjeli otići vani. Ljudi rade 40 godina i u mirovini padaju na prosjački štap. S druge strane, vide da je netko drugi radio pet godina, ima mirovinu i sto vila koje je zaboravio navesti u imovinskoj kartici. Kako nećete otići iz ove države nakon takvih saznanja putem medija", zapitao se Žgomba.
