Od 1. srpnja ove godine u ambulantama opće medicine Hrvatice i Hrvate liječit će mladi, tek s fakulteta izišli diplomanti, koji nemaju ni dana radnog staža.
Umjesto da kao nekada stažiraju godinu dana ili kao posljednjih godina po pet mjeseci i tako stječu praksu, oni će šest mjeseci do dvije godine, kako propisuje Pravilnik o načinu provođenja rada pod nadzorom doktora medicine bez specijalizacije, imati svog mentora, od kojega će "upijati" znanje, odnosno sjediti uz njega u ordinaciji ili biti na klinici, te aktivno sudjelovati u liječenju pacijenata.
O tome koliko će dugo biti pod mentorstvom ovisit će o tim mladim ljudima, odnosno o tome koliko žele biti pod mentorstvom, kao i o tome koliko će brzo dobiti željenu specijalizaciju.
Naravno, sve se ovo odnosi na one "friške" liječnike koji se ne odluče odmah na specijalizaciju, odnosno na one koji budu htjeli tih šest mjeseci ili dvije godine biti pod mentorstvom.
O ovom pitanju za Slobodnu Dalmaciju govorio je s prof. dr. sc. Zoranom Đogašem, dekanom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, koji je upitan što misli o ovom načinu prakse i bi li se i on odmah "dao u ruke" "golobradom liječniku" koji je tek izišao s faksa.
"Kao znanstveniku teško mi je zamisliti da netko, kao što su oni koji žele vratiti nekadašnji staž, koristi anketu među studentima, u kojoj pitaju studente osjećaju li se spremni za samostalan rad, za liječenje ljudi i rezultate, te odgovore predstavljaju kao argumente za takvu odluku. Naime, ako itko kaže da se osjeća potpuno spremnim za samostalan rad nakon bilo kojega fakulteta, a posebice medicinskog, ja mu osobno ne bih povjerio svoje zdravlje, niti bih ga ikome preporučio. Nitko ne dovodi u pitanje teorijsko znanje naših studenata, ali praktične, odnosno kliničke vještine oduvijek su bile pod znakom pitanja. Ne samo u nas, nego svugdje u svijetu", rekao je prof. dr. sc. Zoran Đogaš.
Međutim, vrlo je važno istaknuti da ova odluka koja će se u praksi naći za desetak dana nije Hrvatima novost i za nju se zna već deset godina.
"To je odluka koja je donesena prije 2008. tijekom pregovora s Europskom komisijom, u kojima smo mi odlučili da ni za koga tko iz EU-a bude dolazio k nama raditi neće trebati staž i državni ispit. Ako smo donijeli takav zakon za strance, onda ne možemo za naše studente primjenjivati drugačija pravila kojima bismo ih diskriminirali tako da oni moraju obaviti nešto što drugi ne moraju. Dakle, prije 10 godina znalo se da će to biti tako. Zašto to nije svima jasno iskomunicirano i zašto nismo iskoristili tih 10 godina za potrebne prilagodbe svih čimbenika u vertikali potpune izobrazbe i osposobljavanja za samostalan rad doktora medicine, to meni osobno nikako nije jasno", kazao je prof. dr. sc. Đogaš.
U Hrvatskoj ima onih koji zazivaju ponovno vraćanje staža jer su svjesni da je taj staž, kakav god bio, ipak bolji od "mentoriranja" koje nas očekuje.
"Da bismo to napravili, trebali bismo ponovno pregovarati sa svim zemljama EU-a individualno. To bi trajalo nekoliko godina i završilo bi neizvjesno. Ja sam u Ministarstvu zdravstva otvoreno rekao da mene ne zovu ako se za to odluče, jer ja to nikada ne bih radio budući da je to pravno, diplomatski, politički, logički i na brojne druge načine upitno, a po mome mišljenju i potpuno pogrešno. Tada bi trebalo drugim zemljama objasniti da mi prije 10 godina, tijekom pregovora, nismo znali što radimo, da smo bili u polusvjesnom stanju, da se sada moramo posuti pepelom, kazati da smo mi inače malo neozbiljni i neorganizirani. Smatram da se trebamo držati toga što smo dogovorili i to urediti na najbolji mogući način. Kako osobno nisam sudjelovao o tome, ne bih htio ni suditi je li to bilo ispravno ili ne", kazao je prof. dr. sc. Đogaš za Slobodnu Dalmaciju.
