Djelatnici su obavljali poslove agenta u pozivnom centru, a kada je posao krenuo loše, direktor tvrtke i jedini član uprave preko noći je nestao.
'Potkraj listopada Zsolt Gaspar je preko djelatnice poručio da se tvrtka zatvara i da sljedeći dan dođemo potpisati ugovore o otkazu te da pokupimo svoje stvari. Sutradan smo svi došli, ali on nije. Doznali smo da je pokupio sve svoje dokumente, pečat, porezne kartice i drugo. Od tada ne možemo stupiti u kontakt s njim. Žena koja je vodila računovodstvo tvrtke je u šoku, ne zna što da radi s nama. Gaspar joj je ostavio nevažeće ugovore, pa nam ona govori da nas bez pravovaljanih ugovora ne može odjaviti iz sustava.
Redovitom provjerom i zvanjem u Mirovinsko dobivamo informacije da smo i dalje prijavljeni i da nas oni ne mogu odjaviti te da to moramo riješiti s inspektorima rada. U osječkom uredu Inspektorata vraćaju nas u Mirovinsko, gdje nas nakon kruga prepucavanja među djelatnicima, od kojih 'nitko nije nadležan za našu situaciju', prima načelnica, koja kaže kako jedino što oni mogu za nas napraviti jest zaprimiti ispunjeni obrazac o prijavi radnog staža. No on i dalje ne znači odjavu', ispričao je jedan od djelatnica Home comfort producta d.o.o. koji sjedi kod kuće, a službeno je još uvijek zaposlen.
Onemogućeno im je daljnje zapošljavanje
'Svi prebacuju odgovornost s jednih na druge, a dotični nas je prevarant Zsolt Gaspar ostavio prijavljene i onemogućio nam daljnje zapošljavanje, nije isplatio plaće, ozbiljno je ugrozio našu egzistenciju i bez konkretnih informacija mi smo i dalje prijavljeni. Preostaje nam, ne znam koji put, samo nekakvo dugo čekanje da institucije počnu obavljati svoj posao', zaključio je ogorčeni Osječanin.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava kaže kako im je slučaj poznat te kako je u tvrtki Home comfort product d.o.o. u tijeku obavljanje inspekcijskog nadzora zbog sumnje na povredu propisa iz nadležnosti Inspektorata rada. Također navode kako je u tvrtki već u kolovozu 2016. obavljen inspekcijski nadzor.
'Inspektorica rada, Područnog ureda Osijek u kolovozu 2016. obavila je inspekcijski nadzor kod poslodavca, u kojem je utvrdila da su tijekom nadzora za poslodavca radila dva radnika koja nisu bila prijavljena na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, zbog čega je 8. kolovoza 2016. poslodavcu privremeno zabranila obavljanje djelatnosti. Na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u navedenom inspekcijskom nadzoru, inspektorica je, uz izrečenu navedenu upravnu mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti, istodobno nadležnom Prekršajnom sudu u Osijeku podnijela optužni prijedlog protiv poslodavca, pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi zbog osnovane sumnje da s radnicima nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku niti su im prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu i zbog toga što nisu dostavili podatke o početku osiguranja radnika tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u propisanom roku. O utvrđenom je činjeničnom stanju inspektorica rada obavijestila i Poreznu upravu Ministarstva financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, radi postupanja iz njihove nadležnosti', navodi se u očitovanju koje potpisuje ministar Tomislav Ćorić.
Hrvatska udruga poslodavaca osudila je ovakvo ponašanje poslodavca.
Radnici jedino mogu otvoriti stečaj
'Svjedoci smo, uz brojne dobre primjere, i ovakvih postupanja poslodavaca te bi u ovom trenutku jedino oportuno za radnike bilo da otvore stečaj jer će se otvaranjem stečajnog postupka i imenovanjem stečajnog upravitelja moći odjaviti i barem naplatiti svoja potraživanja, ako stečajna masa bude dovoljna. Inače, sam postupak zatvaranja tvrtke uređen je Zakonom o trgovačkim društvima, a obveze poslodavaca prema radniku u slučaju zatvaranja tvrtke Zakonom o radu, prema kojemu poslodavac donosi odluku o otkazu zbog poslovno uvjetovanih razloga, a radnik ostvaruje pravo na otkazni rok i/ili otpremninu (što ovisi o duljini radnog odnosa radnika kod poslodavca). Također, u slučaju većeg broja otpuštanja radnika primjenjuju se odredbe iz čl. 127. Zakona o radu, koje se odnose na kolektivni višak radnika. Inače, poslodavac je dužan dostaviti sve potrebne dokumente radniku u slučaju prestanka radnog odnosa u skladu s čl. 130. Zakona o radu', objasnio je pravni savjetnik HUP-a Ivan Sariš.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava navodi kako je poslodavac obvezan dostaviti samo prijavu o prestanku osiguranja, ali ne i dokaz o prestanku radnog odnosa (npr. otkaz ugovora o radu, sporazumni prekid radnog odnosa itd.). Objašnjavaju kako radnik za kojega poslodavac ne podnese prijavu odnosno odjavu osiguranja može zahtijevati da HZMO donese rješenje o priznanju odnosno prestanku svojstva osiguranika.
